Je li brak jedini ključ za sreću?

“Slobodna je udati se za koga hoće, samo u Gospodinu. Ali je sretnija ako ostane kao što jest” (1. KORINĆANIMA 7:39, 40, NW).

1. Kako Pisma opisuju Jehovu, i što je on učinio za svoja stvorenja?

JEHOVA je ‘sretan Bog’ (1. Timoteju 1:11, NW). Kao Darežljivi Davatelj ‘svakog dobrog dara i svakog savršenog poklona’, on omogućuje svim svojim razumnim stvorenjima — ljudskim i duhovnim — upravo ono što im je potrebno da budu sretni u njegovoj službi (Jakov 1:17, NW). S obzirom na to, raspjevana ptica, veseli psić ili razigrani dupin, sve svjedoči da je Jehova stvorio životinje da se raduju životu, svaka u svom prebivalištu. Psalmist ide i dalje, pjesnički navodeći da se “stabla (...) Jahvina napajaju hranom, cedri libanonski koje on zasadi” (Psalam 104:16, St).

2. (a) Što pokazuje da Isus nalazi sreću u vršenju volje svog Oca? (b) Koje su razloge za sreću imali Isusovi učenici?

² Isus Krist je ‘točna slika samog Božjeg bića’ (Hebrejima 1:3, NW). Stoga ne iznenađuje što bi Isus trebao biti nazvan ‘sretni i jedini Vladar’ (1. Timoteju 6:15, NW). On nam pruža divan primjer kako vršenje Jehovine volje može donijeti više zadovoljstva od hrane, stvarajući krajnju radost. Isus nam također pokazuje kako se može radovati kad se postupa u strahu Božjem, to jest, sa dubokim poštovanjem i zdravim strahom da Mu se ne ugodi (Psalam 40:8; Izaija 11:3; Ivan 4:34). Kad se 70 učenika vratilo “s radošću” nakon putovanja na kojem su propovijedali Kraljevstvo, sam Isus se “veoma obradovao u svetom duhu”. Nakon izražavanja svoje radosti svom Ocu u molitvi, obratio se učenicima i rekao: “Sretne su oči koje gledaju ovo što vi gledate. Jer vam kažem, mnogi su proroci i kraljevi željeli vidjeti ovo što vi gledate, ali nisu vidjeli, i čuti ovo što vi slušate, ali nisu čuli” (Luka 10:17-24, NW).

Razlozi za sreću

3. Koji su neki razlozi za sreću?

³ Zar ne bi naše oči trebale biti sretne dok gledamo stvari u ispunjenju Jehovine Riječi i njegovih namjera u ovom vremenu kraja? Zar ne bismo trebali biti oduševljeni što razumijemo proročanstva koja vjerni proroci i kraljevi kao što su Izaija, Danijel i David, nisu mogli razumjeti? Zar nismo radosni što služimo sretnom Bogu, Jehovi, pod vodstvom sretnog Vladara, našeg Kralja Isusa Krista? Naravno da jesmo!

4, 5. (a) Da bismo ostali sretni u Jehovinoj službi, što moramo izbjegavati? (b) Koje su neke stvari koje doprinose sreći, i koje se pitanje time nameće?

⁴ Međutim, ako želimo ostati sretni u Božjoj službi, svoje preduvjete za sreću ne smijemo temeljiti na svjetovnim idejama. One lako mogu pomračiti naše razmišljanje zato što uključuju materijalno bogatstvo, razmetljivi način života i slično. Svaka “sreća” utemeljena na tim stvarima bit će kratkotrajna, jer ovaj svijet prolazi (1. Ivanova 2:15-17).

⁵ Većina Jehovinih predanih slugu uviđa da postizanje svjetovnih ciljeva neće donijeti pravu sreću. Samo naš nebeski Otac pruža duhovne i materijalne stvari koje doprinose istinskoj sreći njegovih slugu. Kako smo samo zahvalni za duhovnu hranu koju nam daje kroz ‘vjernog i razboritog roba’! (Matej 24:45-47, NW). Također smo zahvalni za tjelesnu hranu i ostale materijalne stvari koje dobivamo iz Božje ruke pune ljubavi. Tu je i divan dar braka i s njim povezanih radosti obiteljskog života. Nije nikakvo čudo da je Noemina srdačna želja za njene obudovjele snahe bila izražena sljedećim riječima: “Neka vam Jehova udijeli dar, i da svaka nađete počivalište u kući svog supruga” (Ruta 1:9, NW). Stoga je brak ključ koji može otključati vrata velikoj sreći. Međutim, je li brak jedini ključ koji otključava vrata za sretan život? Posebno mlađi trebaju ozbiljno razmotriti je li to tako.

6. Prema 1. Mojsijevoj, koja je bila osnovna svrha bračnog uređenja?

⁶ Izvještavajući o porijeklu braka, Biblija navodi: “I Bog je stao stvarati čovjeka po svojoj slici, po Božjoj slici stvorio ga je; muško i žensko stvorio ih je. Nadalje, Bog ih je blagoslovio, i Bog im je rekao: ‘Budite plodni i postanite mnogobrojni i napunite zemlju i podvrgnite je’ ” (1. Mojsijeva 1:27, 28, NW). Jehovinim osnivanjem braka, Adam je bio upotrijebljen da dovede u postojanje daljnja ljudska stvorenja, proširujući time ljudsku rasu. No, brak uključuje daleko više od toga.

“Samo u Gospodinu”

7. Koji je bračni zahtjev jedan patrijarh ispunio uz velike napore?

⁷ Budući da je Jehova Bog Utemeljitelj braka, možemo očekivati od njega da će postaviti mjerila za brak koji bi njegovim slugama donio sreću. U patrijarhalno doba, snažno se odvraćalo od sklapanja braka s onima koji nisu bili obožavatelji Jehove. Abraham je svog slugu Eliezera zakleo Jehovom da patrijarhovom sinu Izaku ne uzme ženu od Kanaanaca. Eliezer je poduzeo dugo putovanje i vrlo savjesno je slijedio Abrahamova uputstva da pronađe ‘ženu koju je Jahve odredio sinu njegovog gospodara’ (Postanak 24:3, 44, St). Tako je Izak oženio Rebeku. Kad je njihov sin Ezav izabrao žene između poganskih Heteja, te žene “bile su izvorom gorčine duha Izaku i Rebeki” (1. Mojsijeva 26:34, 35, NW; 27:46; 28:1, 8).

8. Koje je ograničenje za brak bilo nametnuto savezom Zakona, i zašto?

⁸ Pod savezom Zakona, brak sa čovjekom ili ženom koja pripada određenoj kanaanskoj naciji bio je zabranjen. Jehova je uputio svoj narod: “Ne sklapaj ženidbe s njima, ne udaji svoje kćeri za njihova sina niti ženi svoga sina njihovom kćeri; jer bi ona odvratila od mene sina tvoga; drugim bi bogovima on služio; Jahve bi se razgnjevio protiv vas, i brzo bi te istrijebio” (Ponovljeni zakon 7:3, 4, St).

9. Koji savjet u vezi braka Biblija pruža kršćanima?

⁹ Stoga ne iznenađuje da bi se slična ograničenja za brak s onima koji ne obožavaju Jehovu trebala primijeniti unutar kršćanske skupštine. Apostol Pavao je savjetovao svoje suvjernike: “Nemojte se nejednako ujarmiti s nevjernicima. Jer kakvo zajedništvo imaju pravednost i bezakonje? Ili, kakvo sudioništvo ima svjetlo s tamom? Nadalje, kakav sklad postoji između Krista i Belijala? Ili, kakav dio ima vjerna osoba s nevjernikom?” (2. Korinćanima 6:14, 15, NW). Ovaj savjet primjenjuje se na različite načine i zasigurno se može primijeniti na brak. Pavlova izričita pouka svim predanim slugama Jehove je da trebaju uzeti u obzir sklapanje braka s nekim “samo ako je on u zajednici s Gospodinom” (1. Korinćanima 7:39, NW, fusnota).

Koji se ne mogu vjenčati “u Gospodinu”

10. Što čine mnogi nevjenčani kršćani, i koje se pitanje javlja?

¹⁰ Mnogi neoženjeni kršćani izabrali su slijediti primjer Isusa Krista razvijajući dar samaštva. Isto tako, zato što trenutno ne mogu naći bogobojaznog bračnog druga i tako se vjenčati “u Gospodinu”, mnogi lojalni kršćani su svoje pouzdanje stavili na Jehovu i ostali su sami umjesto da se vjenčaju za nevjernika. Božji duh u njima donosi plodove kao što su radost, mir, vjera i samosvladavanje, omogućujući im da održe čestito samaštvo (Galaćanima 5:22, 23). Među onima koji uspješno udovoljavaju tom ispitu predanosti Bogu veliki je broj naših kršćanskih sestara, prema kojima imamo najdublje cijenjenje. U raznim zemljama, one brojčano premašuju braću i zato imaju više udjela u djelu propovijedanja. Zaista, “sam Jehova daje izjavu: žena koje govore dobru vijest velika je vojska” (Psalam 68:11, NW). Zaista, mnogi Božji nevjenčani sluge oba spola ostaju besprijekorni zato što se ‘uzdaju u Jehovu svim svojim srcem, a on čini njihove staze pravima’ (Poslovice 3:5, 6, NW). No, jesu li oni koji se trenutno ne mogu vjenčati “u Gospodinu” neminovno nesretni?

11. U što mogu biti uvjereni kršćani koji ostaju sami iz poštovanja prema biblijskim načelima?

¹¹ Ne zaboravimo da smo mi Svjedoci sretnog Boga, Jehove, i da služimo pod sretnim Vladarem, Isusom Kristom. Ako nas stoga naše poštovanje prema ograničenjima jasno iznesenim u Bibliji potakne da ostanemo sami zato što ne možemo pronaći bračnog druga “u Gospodinu”, je li logično misliti da će nas Bog i Krist ostaviti nesretnima? Sigurno da neće. Dakle, moramo zaključiti da je moguće biti sretan kao kršćanin i u nevjenčanom stanju. Jehova nas može učiniti istinski sretnima bilo da smo u braku ili smo sami.

Ključ za pravu sreću

12. Što u vezi braka pokazuje slučaj neposlušnih anđela?

¹² Brak nije jedini ključ za sreću za sve Božje sluge. Uzmimo kao primjer anđele. Prije potopa neki anđeli su razvili želje koje su neprirodne za duhovna stvorenja, postali su nezadovoljni što se ne mogu ženiti i materijalizirali su se u fizička tijela kako bi uzimali žene za supruge. Zato što su ti anđeli na taj način “napustili svoja prava boravišta”, Bog ih “čuva u vječnim okovima pod gustom tamom za sud velikog dana” (Juda 6, NW; 1. Mojsijeva 6:1, 2). Zaista, Bog nikad nije odredio da anđeli stupaju u brak. Stoga brak jednostavno nije mogao biti ključ za njihovu sreću.

13. Zašto su sveti anđeli sretni, i što to pokazuje svim Božjim slugama?

¹³ Ipak, vjerni anđeli su sretni. Jehova je položio temelje Zemlji “uz radostan koncert jutarnjih zvijezda i jednoglasno odobravanje [anđeoskih] sinova Božjih” (Job 38:7, The New Jerusalem Bible). Zašto su sveti anđeli sretni? Zato što su u stalnoj službi Jehovi Bogu, “slušajući glas njegove riječi” kako bi je izvršili. Oni su radosni u ‘izvršenju njegove želje’ (Psalam 103:20, 21, NW, fusnota). Da, sreća svetih anđela dolazi iz vjernog služenja Jehovi. To je i za ljude ključ za pravu sreću. Što se toga tiče, vjenčani pomazani kršćani koji sada radosno služe Bogu neće se vjenčati kad uskrsnu u nebeski život, nego će biti sretni kao duhovna stvorenja koja vrše božansku volju. Prema tome, bilo da su u braku ili su sami, svi Jehovini lojalni sluge mogu biti sretni zato što je pravi temelj za sreću vjerna služba Stvoritelju.

“Bolje nego sinovi i kćeri”

14. Koje je proročansko obećanje bilo dano bogobojaznim eunusima u drevnom Izraelu, i zašto to može izgledati čudno?

¹⁴ Čak i ako lojalni kršćanin nikada ne stupi u brak, Bog mu može zajamčiti sreću. Ohrabrenje se može izvući iz sljedećih riječi proročanski upućenih eunusima u drevnom Izraelu: “Jer ovako veli Gospod: ‘Uškopljenicima, koji drže subote moje i koji to izabiraju, što je meni ugodno, i drže se zavjeta mojega: Njima dajem u kući svojoj i među zidovima svojim mjesto i ime, koje je bolje nego sinovi i kćeri. Ime vječno dajem im, koje se nikada ne zatire’ ” (Izaija 56:4, 5, Šarić). Netko je mogao očekivati da će tim pojedincima biti obećani žena i djeca da njihovo ime spase od zaborava. No, bilo im je obećano nešto “bolje nego sinovi i kćeri” — vječno ime u Jehovinoj kući.

15. Što se može reći o ispunjenju Izaije 56:4, 5?

¹⁵ Ako se ti eunusi uzmu za proročansku sliku koja uključuje ‘Izrael Božji’, oni predstavljaju pomazanike koji dobivaju vječno mjesto u Jehovinoj duhovnoj kući, ili hramu (Galaćanima 6:16). To će proročanstvo nesumnjivo imati doslovno ispunjenje na bogobojaznim eunusima drevnog Izraela koji će uskrsnuti. Ako prihvate Kristovu otkupnu žrtvu i nastave izabirati ono čemu se Jehova raduje, dobit će ‘vječno ime’ u Božjem novom svijetu. To se može primijeniti i na one “druge ovce” u ovom vremenu kraja koje se odriču braka i roditeljstva kako bi se potpunije posvetili Jehovinoj službi (Ivan 10:16). Neki od njih mogu umrijeti nevjenčani i bez djece. Međutim, ako su vjerni, oni će u uskrsnuću dobiti nešto ‘bolje nego sinove i kćeri’ — ime koje se ‘neće zatrti’ u novom sustavu stvari.

Brak nije jedini ključ za sreću

16. Zašto se može reći da brak ne donosi uvijek sreću?

¹⁶ Neki ljudi smatraju da je sreća nerazdvojno povezana s brakom. Međutim, mora se priznati da čak ni među Jehovinim slugama danas brak ne donosi uvijek sreću. On rješava neke probleme, no često uzrokuje druge s kojima se teže izlazi na kraj od onih koje doživljavaju oni koji nisu u braku. Pavao je rekao da brak donosi ‘nevolju u tijelu’ (1. Korinćanima 7:28, NW). Postoji vrijeme kad je oženjena osoba ‘zabrinuta’ i ‘razdijeljena’. On ili ona često nalazi da je teško biti ‘u postojanoj službi Gospodinu bez smetnje’ (1. Korinćanima 7:33-35, NW).

17, 18. (a) Što su izvijestili neki putujući nadglednici? (b) Koji savjet je pružio Pavao, i zašto ga je korisno primijeniti?

¹⁷ I brak i samaštvo su darovi od Boga (Ruta 1:9; Matej 19:10-12). Međutim, da bi se uspjelo i u jednom i u drugom, važno je razmišljanje u molitvi. Putujući nadglednici izvještavaju da mnogi Svjedoci prerano ulaze u brak, često postajući roditeljima prije nego su spremni nositi odgovornosti koje proizlaze iz toga. Neki od takvih brakova se raspadaju. Drugi parovi se bore sa svojim problemima, no njihov im brak nije donio sreću. Kao što je pisao engleski dramatičar William Congreve, oni koji se vjenčaju na brzinu “mogu se kajati bez žurbe”.

¹⁸ Pokrajinski nadglednici također izvještavaju da se neka mlada braća ustručavaju od prihvaćanja betelske službe ili dobrovoljnog javljanja za Školu za osposobljavanje slugu zbog zahtjeva da za neko vrijeme ostanu neoženjeni. No, Pavao pruža savjet da se netko ne vjenča prije nego ‘prođe cvijet mladosti’, to jest, da čeka dok se početna bujica spolnog nagona ne stiša (1. Korinćanima 7:36-38, NW). Godine koje netko proživi kao odrasla sama osoba pružaju joj dragocjeno iskustvo i uvid, stavljajući njega ili nju u bolji položaj da izabere bračnog partnera ili da donese pažljivo razmotrenu odluku da ostane sam ili sama.

19. Kako možemo gledati na stvari ako nemamo stvarnu potrebu za brakom?

¹⁹ Neki od nas su prošli cvijet mladosti, sa njezinim jakim nagonom za spolnom intimnošću. Možda povremeno razmišljamo o blagoslovima braka, ali ustvari posjedujemo dar samaštva. Jehova se može pobrinuti da mu djelotvorno služimo u samaštvu i da nemamo stvarnu potrebu za brakom, koji može zahtijevati da napustimo neke prednosti u njegovoj službi. Ako brak nije osobna potreba i ako nismo blagoslovljeni bračnim drugom, Bog možda za nas sprema nešto drugo. Neka bismo stoga iskazivali vjeru da će nam on pružiti ono što nam je potrebno. Najveća sreća nastupa iz poniznog prihvaćanja onoga što se pokazuje kao Božja volja za nas, kao što su židovska braća ‘umukla i hvalila Boga’ nakon što su uvidjeli da je neznabošcima dodijelio pokajanje kako bi mogli imati život (Djela apostolska 11:1-18).

20. (a) Koji je savjet u vezi samaštva pružen mladim kršćanima? (b) Koja temeljna misao obzirom na sreću ostaje istinita?

²⁰ Prema tome, brak može biti ključ za sreću, iako može otvoriti vrata i za probleme. Jedno je sigurno: Brak nije jedini način da se pronađe sreća. S obzirom na sve što smo razmotrili, bilo bi mudro, posebno za mlade kršćane, pokušati stvoriti prostor za nekoliko godina samaštva. Te godine mogu biti dobro iskorištene za službu Jehovi i duhovni napredak. Međutim, bez obzira na starost ili duhovni napredak, sljedeća temeljna misao ostaje istinita za sve one koji su bezrezervno predani Bogu: Prava sreća nalazi se u vjernoj službi Jehovi.

Kako bi odgovorio?

◻ Zašto su Jehovini sluge sretni?

◻ Zašto brak nije ključ za najveću sreću?

◻ Što se zahtijeva od Jehovinog naroda u izboru bračnog druga?

◻ Zašto je logično vjerovati da kršćani koji ostaju sami mogu biti sretni?

◻ Što se mora priznati u vezi braka i sreće?