Gdje postoji istina koja nas može osloboditi?
“Stoga reče Isus (...) upoznat ćete istinu, i istina će vas osloboditi” (IVAN 8:31, 32, NS).
1. Za kojim vrstama slobode su ljudi težili u svijetu?
SLOBODA! Ta riječ je stoljećima poticala misli i srca ljudi! Radi slobode bili su vođeni ratovi. Milijuni ljudi su umirali za nju. Mnogi su osjećali kao što je to izrazio i američki državnik Patrick Henry (Patrik Henri) prije više od 200 godina, kad je izjavio: “Dajte mi slobodu ili smrt.” Američki predsjednik Franklin D. Roosevelt (Frenklin D. Ruzvelt) je tokom II svjetskog rata tražio ‘četiri slobode’: slobodu govora, slobodu obožavanja, oslobođenje od bijede i oslobođenje od straha.
2, 3. Što bi sve trebala obuhvaćati prava sloboda?
2 Ipak u širem smislu, prava sloboda uključuje daleko više. Primjerice, može li nam bilo koja od gore navedenih sloboda donijeti slobodu od ljudske nesavršenosti? Može li nas osloboditi od bolesti? Osim toga, bez obzira na mjeru nečijeg zdravlja, svaki je suočen sa žalosnom činjenicom, da prije ili kasnije stari i umire. Što može netko uživati u grobu? Biblija odgovara: “A što se mrtvih tiče, oni nisu ničega svjesni”. Zato u njoj dalje piše: “Bolje je živom psu nego mrtvom lavu” (Propovjednik 9:4, 5, NS).
3 Da bi bili slobodni u punom smislu riječi, trebali bi biti oslobođeni okova nesavršenstva, bolesti i smrti. A osim toga, trebali bi biti oslobođeni siromaštva, ugnjetavanja, kriminala i rata, da, od svih užasnih stvari kojima je bila ispunjena ljudska povijest. No, tko nam može dati takvu slobodu? Može li bilo koji liječnik jamčiti liječenje raka, srčanih oboljenja i svih drugih bolesti? Može li neki znanstvenik zaustaviti proces starenja i umiranja ili nas povratiti u život nakon smrti? Može li bilo koji politički vođa zajamčiti zauvijek mir na Zemlji i oslobođenje od rata? Može li bilo koji gradonačelnik ili šef policije potpuno osloboditi neki grad u svijetu od kriminala? Koji nas privredni sustav može osloboditi siromaštva, nezaposlenosti ili inflacije i pružiti svakome trajno blagostanje?
4. Na čemu se mora temeljiti prava sloboda?
4 Ako postoji bilo koja nada za odstranjenje mnogih loših uvjeta, kojima je zahvaćeno čovječanstvo, odgovor se mora temeljiti na istini. Prava sloboda se ne može temeljiti na prijevari ili lažima. Dakle, ako bilo tko, neki svjetski vođa, znanstvenik, privredni stručnjak ili religiozni vođa, daje mišljenje o tome što će donijeti dugo iščekivane slobode, mora se postaviti pitanje: Govori li on istinu? A čovječanstvo je imalo dovoljno vremena osvjedočiti se jesu li se mišljenja, obećanja i napori ljudi zaista pokazali istinitima.
Nade koje se ne temelje na istini
5. U kojoj mjeri su se ispunile nade u vezi oslobođenja od bolesti?
5 Primjerice, prije nekoliko desetljeća mnogi ljudi su smatrali da će zahvaljujući upravo postignutom napretku na polju medicine čovječanstvo biti oslobođeno bolesti. Jesu li uistinu mnogi pronalasci na području medicine oslobodili čovječanstvo od bolesti? Ne, jer bolesti poput raka i srčanih oboljenja dostižu epidemijske razmjere. Neko vrijeme se vjerovalo, kako će novi čudesni lijekovi, suzbiti spolne bolesti. Međutim, ugledni engleski medicinski časopis The Lancet (Lausit) izvještava: “Svjetska zdravstvena organizacija zaključuje da ima diljem svijeta godišnje oko 250 milijuna novih slučajeva gonoreje (tripera) i 50 milijuna novih slučajeva sifilisa. Druge zarazne spolne bolesti se možda pojavljuju još češće”. (Usporedi Priče Salamunove 7:10, 21-23.)
6. Zašto se može reći, da su nauka i industrija dovele do razočaranja?
6 A što je s velikim nadama koje je poticala znanost i industrija prije sto ili dvjesto godina? Evo jednog primjera: automobil je pozdravljen kao veliki napredak, a na neki način je to i bio. No, on je pomogao i zagušenju gradova prenaseljenošću, bukom i zagađenošću. Diljem svijeta svake godine preko 200 000 ljudi gubi živote u saobraćajnim nesrećama, a milijuni su ozlijeđeni. Razočarajuće rezultate tehnologije zapazio je Orville Wright (Orvil Rajt), jedan od pronalazača aviona. Tokom Drugog svjetskog rata pisao je Herniju Fordu: “Wilbur (Vilbur) i ja mislili smo da će avion ubrzati svjetski mir. A sada izgleda da je učinio suprotno. Pretpostavljam, kad bi uveli masovnu proizvodnju — jednog od najvećih pronalazaka stoljeća — bez mnogo razmišljanja bi se upotrijebio (...) u izgradnji tenkova za uništenje svijeta. Izgleda, da se ne može pronaći ni jedna korisna stvar, koju drugi ne bi zloupotrijebili.”
7. Može li bilo koji svjetski privredni sistem donijeti svima blagostanje?
7 Nije li eksperimentiranje tokom stoljeća sa različitim privrednim sistemima dovelo do jednog stabilnog sustava, koji je pružio trajno blagostanje? Ne, jer je privredna nestabilnost sada tema dana. Jack Weldon (Džek Veldon) profesor ekonomije na McGill (Mek-Gil) sveučilištu u Montrealu (Kanada), izjavio je: “Svaki ekonomist koji je upućen u stvari i pošten, priznat će da uistinu ne znamo kako riješiti većinu problema s kojima se suočava većina velikih industrijaliziranih zemalja.” Stanje je još gore u slabo razvijenim ili (nerazvijenim) zemljama. U jednoj takvoj zemlji, izvještava časopis Time (Tajm), “živi više od 2 milijuna djece koju su napustili siromašni roditelji, a ima još 14 milijuna djece koja žive u takvom siromaštvu da napuštanje izgleda najbolje.” U drugom dijelu svijeta, u Philippine Daily Express pisalo je: “Procjenjuje se da blizu pola milijardi (500 milijuna) Azijaca spadaju u grupu potpuno siromašnih, a pretpostavlja se da će njihov broj i dalje rasti.”
8. U kojoj je mjeri demokracija pružila osobnu sigurnost građanima?
8 Tokom Prvog svjetskog rata govorilo se da je taj rat vođen “da bi se svijetu osigurala demokracija”. Danas ima samo nekoliko demokratskih zemalja. Pa čak i tamo gdje se tvrdi da je demokracija — jesu li građani zaista sigurni? Svaka treća obitelj u Sjedinjenim Državama je žrtva neke vrste kriminala. Predsjednik Vrhovnog suda, Warren Burger (Voren Burger) je izjavio: “Uskoro ćemo dostići status nesposobnog društva — društva u koje se sumnja da može održati osnovnu sigurnost na ulicama, školama i domovima ljudi.” Zatim je dodao: “U posljednjih 10 godina mnogi naši državni vođe i vođe drugih zemalja govorili su o međunarodnom terorizmu. No, naše učešće u uobičajenom, svakodnevnom terorizmu u skoro svim velegradovima Sjedinjenih Država nadmašuje po uzročnosti sve ‘međunarodne teroriste’, o kojima se izvijestilo bilo koje godine” (Usporedi Propovjednik 8:11).
9. Što se dogodilo s procjenom ovoga stoljeća da će rat prestati?
9 Prvi svjetski rat je opisan također kao “rat koji će učiniti kraj ratovima”. U enciklopediji Amerikana piše: “Tokom rata političari i javni radnici su govorili o velikim danima koji dolaze, kada neće biti više ratova, oružja i sukoba među narodima.” Pokazalo se ipak da je istina upravo suprotna. Nedavno je u Južnoafričkom časopisu The Natal Mercury (Neitl Merkjuri) pisalo slijedeće: “Predsjednik Woodrow Wilson (Vodrou Vilson) opisao je Prvi svjetski rat kao ‘rat da učini kraj ratovima’. Njegova prognoza bi bila mnogo točnija ako bi se zvao ‘rat koji će učiniti kraj miru’”. U članku se još dodaje: “Od 1914. godine svijet je vjerojatno vidio više nasilja i meteža nego ikada ranije u pisanoj povijesti.” Svijet troši sada više od 500 milijardi dolara godišnje za naoružanje. Države imaju danas toliko nuklearnog oružja da bi mogle uništiti više od milijun velegradova, mnogo više gradova nego što ih postoji.
10. Kako glasi istina u pogledu svakog napretka, postignutog ljudskim trudom na raznim područjima?
10 Nažalost, istina je — bez obzira koji napredak je postignut na raznim poljima, čovječanstvo nije oslobođeno eksploatacije, patnje, siromaštva, kriminala, rata, straha, bolesti i smrti. Dakle, tvrdnje, obećanja i mišljenja vođa ovog svijeta nisu bila temeljena na istini, kako to jasno pokazuju događaji tokom stoljeća. Upravo je onako kako kaže Biblija u 2. Petrovoj 2:19: “Obećavaju im slobodu, a sami su robovi raspadljivosti”.
Ispitujući religioznu “istinu”
11. Kojem se ispitu mogu podvrći tvrdnje o religioznoj istini?
11 Čovječanstvo ne samo da treba oslobođenje od žalosnog stanja, koje je danas tako uobičajeno, nego se treba osloboditi i duševnih okova, koji potječu od lažnih religioznih učenja. Ipak, religija nazovi kršćanstva i ostale religije svijeta tvrde da se njihova vjerovanja zasnivaju na istini. Lako je to tvrditi, ali što pokazuju činjenice? Sjeti se. Božja riječ kaže: “Vjera bez djela je mrtva” (Jakov 2:26, NS). Isus je jednom rekao: “Čuvajte se lažnih proroka, što vam dolaze u ovčjem runu, a unutra su grabežljivi vuci. Prepoznat ćete ih po njihovim rodovima.” Da, religiozne sisteme možemo prepoznati kao prave ili lažne ne samo po onome što tvrde, nego i po onome što proizvode. U vezi takovih Isus je upozorio: “Svako stablo, ako ne rađa dobrim rodom, siječe se i baca u oganj” (Matej 7:15-20, ST).
12. Što otkriva stanje svjetskih religija?
12 Ako neka religija zastupa istinu, ono što bi u najmanju ruku morala pokazivati jest, međusobno jedinstvo onih koji je slijede. Isus je rekao, da oni koji imaju istinu trebaju biti ‘svi jedno’ (Ivan 17:21). Božja riječ također kaže: “Da svi budete složni; da ne bude među vama razdora, već da budete sjedinjeni u istom osjećaju i istoj misli” (1. Korinćanima 1:10, ST). To stvarno mora biti očito kod onih, koji uistinu zastupaju Boga, jer “Bog nije Bog nereda, nego mira” (1. Korinćanima 14:33, NS). Međutim, religije svijeta su razdijeljene na tisuće sekti i bogoštovlja; i ne samo da se izražavaju proturječna učenja i običaji između različitih religioznih zajednica, nego često i u okviru jedne religije. Takva pomutnja i zabluda ne bi mogla potjecati od Boga. U australskom crkvenom časopisu, Leaders’ Vision (Liders Vižn) priznaje se: “Živjeti u stanju nejedinstva znači nalaziti se (živjeti) u stanju biblijskog grijeha. Mi sačinjavamo vidljivo ispunjenje Svetog pisma.”
13. a) Koje su posljedice nejedinstva krive religije? b) Odakle onda potječe takva religija?
13 Daljnji dokaz, da takve religije ne predstavljaju istinu i ne potječu od Boga, pokazuju posljedice njihovog nejedinstva. Ako neka religija naučava istinu, onda je sasvim normalno očekivati da se njeni pripadnici međusobno ne ubijaju. Kakva bi, inače, to bila istina kakvo bi to bilo bratstvo? Ipak, povijest pokazuje, da su pripadnici istih religija ubijali jedni druge u vrijeme rata, i to na milijune, samo zato jer su živjeli u različitim zemljama. Ponekad pripadnici iste religije, čak ako i žive u istoj zemlji, ubijaju jedni druge u narodnim ustancima ili revolucijama. Biblija kaže u 1. Ivanovoj 3:10-12 da su to ‘djeca đavolska’ koji ubijaju svoju ‘braću’. (Usporedi 1. Mojsijeva 4:8.) Djeca Božja to ne rade, naprotiv, oni imaju neraskidivu ljubav među sobom. Isus je jasno rekao: “Po tome će svi znati da ste moji učenici, ako budete imali međusobno ljubavi” (Ivan 13:35, NS).
14. Kako glasi istina o svjetskim religijama ako se upotrijebi Isusovo pravilo o plodovima?
14 Dakle, njihovi zli plodovi, njihovo nejedinstvo, ratovanje, kao i razuzdani nemoral i licemjerstvo koji prevladavaju u religijama svijeta, pokazuju, da ne predstavljaju istinu — ne zastupaju Boga. Te religije predstavljaju zlo drveće koje donosi pokvarene plodove i koje se ‘odsijeca i u vatru baca’.
Uzdati se u Boga istine
15. U koga se trebamo potpuno uzdati i zašto?
15 Nesposobnost ljudi da donesu pravu slobodu u važnim područjima života ukazuje na ono što je zapisano u Bibliji u Jeremiji 10:23: “Put čovjeka nije u njegovoj vlasti. Nije u vlasti čovjeku koji hodi da upravlja koracima svojim”. Ne, Bog nije stvorio čovjeka sa sposobnošću i pravom da bude neovisan od njegovog vodstva i da je uspješan u tome. To je daljnji razlog zašto je Bog dozvolio toliko tisuća godina da ljudi vladaju neovisno od njega, pokazavši jednom zauvijek, da takva vladavina ne može donijeti pravu slobodu i sreću. Zato se u Psalmu 146:3 nalazi mudar savjet: “Ne uzdajte se u dostojanstvenike ni u čovjeka, u koga nema spasenja” (NS). U koga se onda možemo uzdati? Biblija odgovara: “Uzdaj se u Jehovu svim srcem svojim i ne oslanjaj se na vlastiti razum. Opominji ga se na svim putevima svojim i on će učiniti pravima tvoje staze” (Priče Salamunove 3:5, 6, NS).
16. Kakvo povjerenje možemo imati u Jehovu Boga?
16 Zašto možemo imati potpuno povjerenje u Jehovu? Zato jer je, prema Psalmu 31:5, ‘Jehova Bog istine’ (NS). Ako doista želimo doznati istinu o svim važnim životnim pitanjima kao i odgovore na pitanja, koja zbunjuju čak i svjetske vođe, onda ih jedino možemo naći kod Boga. Budući da ‘Bogu nije moguće lagati’, ono što kaže sigurno je istina. “Zakle se Jehova nad vojskama govoreći: uistinu, kako sam odredio tako se mora zbiti, i kako sam savjetovao tako će se izvršiti” (Jevrejima 6:18; NS; Izaija 14:24, NS).
17. Kako je Jehova osigurao izvor istine iskrenim obožavateljima?
17 Bog će sigurno obznaniti svoje istine iskrenim tražiteljima istine, jer je u Ivanu 8:32 Isus rekao: “Upoznat ćete istinu i istina će vas osloboditi” (NS). U molitvi Bogu Isus je također rekao: “Riječ tvoja je istina” (Ivan 17:17, NS). Gdje je razložena Božja “riječ”, njegova istina? Apostol Pavao nam odgovara: “Sve je Pismo od Boga nadahnuto” (2. Timoteju 3:16, NS). Svemogući Stvoritelj svemira tvrdi da je autor Biblije. Svojom djelotvornom silom ili svetim duhom pokrenuo je vjerne ljude da zapišu njegove misli. Dakle, kada čitamo Bibliju, to je kao da nam upravo Bog govori (1. Solunjanima 2:13; 2. Petrova 1:20, 21).
18. Zašto je nerazumno tvrditi da Bog nije autor Biblije?
18 Neki tvrde da Bog nije autor Biblije. Ljudi mogu sastavljati knjige, a Bog je stvorio ljude. Zar daleko nadmoćniji Stvoritelj ljudi ne bi mogao uraditi ono što mogu mnogo niži ljudi učiniti? Pomoću elektronske opreme znanstvenici šalju uputstva satelitima u svemir i upravljaju njihovim kretanjem. Radio-spiker govori u mikrofon, a njegova se poruka čuje na tisuće kilometara daleko. Čak i sa Mjeseca su bili preneseni u naše domove televizijski snimci događaja. A Jehova je stvorio uho, oko, elektricitet i zvuk. Zar nije mogao svojom dinamičnom energijom prenijeti svoje misli vjernim slugama na Zemlji? Stvoritelj tog veličanstvenog svemira sigurno je mogao stvoriti i jednu knjigu! (Izaija 40:26).
19. Zašto je Bog dao tako napisati Bibliju da su neki njeni dijelovi teško razumljivi?
19 Drugi opet kažu: ‘Ali Bibliju je teško razumjeti.’ Da, donekle je tako (2. Petrova 3:16). Zašto je Bog dao tako napisati Bibliju? Zato jer on odlučuje tko će upoznati istinu. Apostol Pavao je rekao o Božjim istinama: “Ja posadih, Apolo zali, ali Bog daje da raste” (1. Korinćanima 3:6, NS). O Božjoj mudrosti i svetoj tajni Pavao je također izjavio: “Nama ih je Bog otkrio duhom svojim” (1. Korinćanima 2:10, NS). Dakle, Bog zadržava pravo otkrivanja istine samo onima, koji ih uistinu traže i koji su voljni živjeti po njima i vjerno služiti Bogu: “Suvereni Gospodin Jehova ništa neće učiniti, a da ne otkrije povjerljive stvari svojim slugama” (Amos 3:7, NS; Danijel 2:28, 47).
20. Gdje se nalazi istina koja nas može osloboditi?
20 Da, postoji Bog istine. Njegove istine se nalaze u njegovoj nadahnutoj Riječi, Bibliji. On daje razumijevanje Svetog pisma svojim poniznim, ujedinjenim slugama. A sada, koje važne istine u svojoj Riječi otkriva Bog onima koji traže istinu, naročito u naše vrijeme? U sljedećem članku će biti govora o nekoliko njih.
Sjećaš li se slijedećih misli?
□ Koja sloboda je uistinu potrebna čovječanstvu?
□ Kako su razočarale nade svijeta? Zašto?
□ Kako možemo razlikovati pravu religiju od krive?
□ Iz kojih se razloga možemo potpuno pouzdati u Jehovu?
□ Kome Jehova otkriva svoje istine?
[Slika na stranici 20]
Čovječanstvu je neophodno potrebno da se oslobodi mnogih žalosnih prilika
[Slika na stranici 21]
Isus je upozorio obzirom na krivu religiju: “Svako drvo, koje ne rađa dobrog ploda, siječe se i u vatru baca.”