“Najbolji poslodavac na svijetu”

PROCJENJUJE se da turizam godišnje donese zaradu od tri bilijuna eura. Turisti možda na sebe ne gledaju kao na dio svjetskog mirovnog pokreta, ali baš tako UN-ova Svjetska turistička organizacija opisuje turizam. Francesco Frangialli, glavni tajnik te organizacije, na predsjedničkoj je konferenciji održanoj na Bliskom istoku 2004. rekao: “Turizam i mir ne idu jedno bez drugoga. Turizam može utjecati toliko snažno na to da se riješe naizgled nerješivi problemi i uspostavi mir tamo gdje ga prije nije bilo moguće ostvariti.”

Kako je nastao turizam, koji toliko utječe na svijet? Je li on uistinu koristan? Može li doista donijeti mir?

Zlatno doba turizma

Turizam je na Zapadu počeo bujati naročito u 19. stoljeću. Budući da je zbog industrijske revolucije srednja klasa u Europi i Sjedinjenim Državama bila sve brojnija, sve je više ljudi imalo dovoljno novca i vremena za putovanja.

Osim toga, modernizirao se i prijevoz putnika. Snažne lokomotive vukle su vlakove s mnogo putnika od grada do grada, a golemi parobrodi prevozili ih od kontinenta do kontinenta. U blizini željezničkih kolodvora i luka iznikli su veliki hoteli za smještaj putnika.

Godine 1841. engleski poduzetnik Thomas Cook uvidio je da bi bilo dobro povezati sve te usluge. On je prvi organizirao prijevoz, smještaj i sadržaje koje nudi željeno odredište u turističku ponudu. Britanski državnik William Gladstone je 1860-ih rekao: “Zahvaljujući onome što je pokrenuo gospodin Cook mnogi ljudi prvi put lako mogu otputovati u neku stranu zemlju i upoznati je, zbog čega na strance mogu gledati s tolerancijom, a ne s prezirom.”

Ekspanzija turizma u 20. stoljeću

Nažalost, premda je turizam omogućio upoznavanje drugih kultura, nije spriječio izbijanje dva svjetska rata u prvoj polovini 20. stoljeća. Ipak, društvene promjene i napredak tehnologije do kojih je došlo nakon dva svjetska rata nisu uništili turizam, već su ubrzali njegov napredak.

Putovanje zrakoplovom postalo je brže i jeftinije, autoceste su se gradile duž kontinenata, a motornih je vozila bilo sve više. Sredinom 20. stoljeća godišnji odmori i turistička putovanja postali su sastavni dio zapadnjačke kulture dostupan većini društvenih klasa. Pored toga, milijune ljudi fascinirala su egzotična mjesta koja su sad mogli gledati na televiziji, što je pojačalo njihovu želju za putovanjem.

Početkom 1960-ih svake je godine u neku stranu zemlju otputovalo 70 milijuna turista. Do sredine 1990-ih taj se broj popeo na zapanjujućih 500 milijuna. Diljem svijeta gradili su se ugostiteljski objekti koji su mogli ugostiti strane i domaće turiste. Sve to nije koristilo samo turizmu nego i drugim gospodarskim djelatnostima, budući da su turisti trošili ogromne količine hrane i pića te kupovali mnoge druge stvari i plaćali razne usluge.

U današnje vrijeme turizam je važna grana gospodarstva u više od 125 zemalja. Naglašavajući koristi turizma, u jednom izvještaju Svjetske turističke organizacije iz 2004. stajalo je da privatna turistička ponuda može stvoriti nova radna mjesta i tako smanjiti siromaštvo. Time vrši “pozitivan utjecaj na okoliš, kulturu i društvo”.

No možda se pitate kako turizam može postići sve to. I kako može koristiti okolišu?

Prodajmo prirodu da bismo je spasili!

Početkom 1980-ih neki znanstvenici i filmski producenti počeli su pokazivati veći interes za spašavanje kišnih šuma i koraljnih grebena te živog svijeta koji ovisi o njima. Zahvaljujući raznim izvještajima i dokumentarnim filmovima javnost se zainteresirala za te prirodne ljepote, pa su ih mnogi ljudi poželjeli posjetiti. Mali ugostiteljski objekti počeli su nicati kako bi udovoljili potrebama znanstvenika, filmskih producenata i sve većeg broja turista koji su bili svjesni važnosti očuvanja okoliša.

Ekoturizam je brzo dobio na popularnosti te je postao najperspektivniji dio turizma. Reklamiranje prirodnih ljepota uistinu se pokazalo vrlo unosnim. Novinarka Martha Honey kaže: “Ekoturizam je u nekoliko zemalja donio najviše strane valute, budući da je Kostariki donio veću zaradu od izvoza banana, Tanzaniji i Keniji veću nego kava, a Indiji veću nego tekstilna industrija i nakit.”

Turizam je tako donio ogromna financijska sredstva potrebna za očuvanje biljnog i životinjskog svijeta. Martha Honey kaže da se “procjenjuje kako svaki lav u Keniji turizmu godišnje donese zaradu od 5 000 eura, a krdo slonova 460 000 eura”. Prema procjenama, havajski koraljni grebeni svake godine “zarade” 270 milijuna eura.

Što je ekoturizam?

U izvještaju Programa Ujedinjenih naroda za okoliš pod naslovom Ekoturizam: Kako sačuvati prirodnu ravnotežu stoji sljedeće: “Mnoge turističke agencije u svojoj literaturi koriste izraz ‘ekoturizam’, a vlade njime često reklamiraju svoje zemlje, no ne pokušavaju provesti niti najosnovnija načela [ekoturizma].” Kako možete znati je li odredište na koje želite poći doista ekoturističko?

Megan Epler Wood, autorica spomenutog izvještaja, kaže da ekoturizam mora udovoljiti nekim zahtjevima. Prije samog putovanja treba dati informacije o kulturnim znamenitostima i prirodnim ljepotama koje bi vrijedilo posjetiti te informirati turiste o pravilima odijevanja i ponašanja. Zatim treba dati informacije o geografskim, društvenim i političkim karakteristikama odredišta te informirati turiste o tome kako stupiti u kontakt s domaćim stanovništvom izuzev u komercijalne svrhe. U cijenu ponude trebaju biti uračunate i ulaznice u sve parkove prirode, a ponuđeni smještaj ne smije uništavati okoliš.

Što je ekoturizam postigao?

Ekoturizam nije samo organizirano posjećivanje prirodnih ljepota. To je “djelatnost koja organizira ciljana putovanja u područja prirodnih ljepota kako bi se razumjela njihova povijest i tamošnja kultura, pri čemu se vodi računa da se ne naruši ekosustav, a u isto vrijeme ta djelatnost donosi zaradu kojom domaće stanovništvo može zaštititi prirodne ljepote”.

Udovoljava li ekoturizam tim visokim standardima? Martin Wikelski sa Sveučilišta u Princetonu kaže: “Ekoturizam je u velikoj mjeri pridonio očuvanju otočja Galapagosa.” Za ekoturizam se kaže da je pomogao u očuvanju populacije planinskih gorila u Ruandi, budući da je tamošnjem stanovništvu omogućio izvor zarade koji nije povezan s krivolovom. U drugim afričkim zemljama rezervati se održavaju novcem koji turisti potroše.

Ekoturizam je diljem svijeta doprinio zaštiti okoliša i društvenom napretku, a ta gospodarska djelatnost nesumnjivo donosi i veliku financijsku dobit. No donosi li turizam uvijek samo dobro? Kakva je budućnost turizma?