U potrazi za dobrim životom
“Kako je dvadeseto stoljeće prolazilo, znanstveni i tehnološki razvoj (...) mnogim je ljudima promijenio svakodnevni život” (The Oxford History of the Twentieth Century).
JEDNA od velikih promjena u ovom vremenu povezana je sa stanovništvom. Nijedno drugo stoljeće nije imalo tako nagli porast svjetskog stanovništva. Ubrzo nakon 1800. bilo je oko milijardu stanovnika, a 1900. oko 1,6 milijardi. Godine 1999. broj svjetskog stanovništva dosegao je šest milijardi! Većina tog rastućeg broja stanovnika želi i takozvane dobre stvari u životu.
Napredak u medicini i sve dostupnija zdravstvena zaštita doprinijeli su ovom porastu stanovništva. U državama kao što su Australija, Japan, Njemačka i Sjedinjene Države očekivani životni vijek se s manje od 50 godina, koliko se živjelo na početku ovog stoljeća, povećao na više od 70 godina, koliko se danas živi. No, na drugim mjestima taj je pozitivan trend manje očit. Za stanovnike najmanje 25 zemalja prosječni životni vijek još uvijek iznosi 50 godina ili manje.
‘Kako ste živjeli prije...?’
Mladi ponekad ne mogu razumjeti kako su njihovi preci živjeli bez aviona, kompjutera, televizije — bez stvari koje se danas uzima kao nešto samo po sebi razumljivo, a u bogatijim zemljama ljudi ih čak smatraju osnovnim potrebama. Naprimjer, razmotrimo kako je automobil promijenio naš život. Iako je izumljen krajem 19. stoljeća, časopis Time nedavno je zapazio: “Automobil je jedan od izuma koji su obilježili 20. stoljeće od početka do kraja.”
Godine 1975. bilo je procijenjeno da bi svaki deseti radnik u Evropi ostao bez posla kad bi motorna vozila iznenada nestala. Osim očitog utjecaja na samu automobilsku industriju, svoja bi vrata zatvorili i “drive-in” restorani, banke, trgovački centri i drugi objekti koji ovise o motoriziranim kupcima. Ako poljoprivrednici svoju robu ne bi mogli dovesti na tržnicu, malo-pomalo prestala bi opskrba prehrambenim proizvodima. Radnici koji rade u gradu, a stanuju u predgrađima, ne bi mogli dolaziti na posao. Autoceste koje su ispresijecale krajolik zjapile bi prazne.
Da bi se povećala proizvodnja automobila i smanjili troškovi, početkom ovog stoljeća uvedena je serijska proizvodnja, sada uobičajena u većini grana industrije. (Serijska proizvodnja omogućava masovnu proizvodnju i drugih proizvoda, kao što su kuhinjski aparati.) Kad je ovo stoljeće počelo, ta “kola bez konja” bila su igračka bogatih u samo nekoliko zemalja, no sada su ona prijevozno sredstvo običnih ljudi u najvećem dijelu svijeta. Kao što je jedan pisac rekao, “život krajem 20. stoljeća gotovo je nemoguće zamisliti bez motornih vozila”.
Težnja za užicima
Nekada je putovati značilo ići tamo gdje morate. Ali tokom 20. stoljeća stvari su se promijenile — naročito u razvijenim zemljama. Ljudi imaju novca i vremena za putovanja jer je lakše doći do dobro plaćenog posla, a radni se tjedan smanjio na 40 sati ili manje. Putovati sada znači ići tamo gdje želite. Lakše se rekreirati u udaljenim mjestima jer imamo automobile, autobuse i avione. Masovni turizam postao je veliki biznis.
The Times Atlas of the 20th Century kaže da je turizam “drastično utjecao kako na zemlje koje primaju turiste, tako i na zemlje iz kojih oni dolaze”. Neki su od tih utjecaja negativni. Turisti su vrlo često doprinijeli uništavanju upravo onih atraktivnih stvari koje su i sami željeli vidjeti.
Ljudi sada imaju više vremena i za razne sportove. Mnogi se njima aktivno bave; drugi su se zadovoljili time da postanu vatreni, a ponekad i nasilni, navijači svojih omiljenih timova i sportaša. Pojavom televizije sportski su događaji postali dostupni gotovo svima. Domaći i međunarodni sportski događaji privukli su stotine milijuna osoba koje su ih s oduševljenjem pratile preko malih ekrana.
“Sport i film spadaju u glavna obilježja masovne zabavljačke industrije koja je sada jedna od privrednih grana s najvećim brojem zaposlenih i najvišim profitima na svijetu”, kaže The Times Atlas of the 20th Century. Ljudi godišnje potroše milijarde dolara na zabavu, uključujući i kockanje, koje je mnogima omiljeni oblik razonode. Naprimjer, prema jednoj studiji iz 1991. kockanje je 12. najveća privredna grana Evropske zajednice, s godišnjim prometom od barem 57 milijardi dolara.
Budući da je takva razonoda postala uobičajena stvar, ljudi su počeli posezati za novim uzbuđenjima. Naprimjer, eksperimentiranje s drogom bilo je toliko rašireno da je trgovina ilegalnom drogom sredinom 1990-ih donosila dobit od otprilike 500 milijardi dolara godišnje i time je postala, kako kaže jedan izvor, “najunosnija privredna grana u svijetu”.
“Zabavljati se do posljednjeg daha”
Uz pomoć tehnologije svijet je postao globalno selo. Političke, ekonomske i kulturne promjene sada gotovo istog trena utječu na ljude diljem svijeta. Još 1970. profesor Alvin Toffler, pisac knjige Šok budućnosti, rekao je: “Jasnije govoreći, bilo je mnogo drugih prijelomnih razdoblja.” Dodao je: “Ali, ovi su se preokreti i šokovi događali u granicama jednog društva ili skupine susjednih društava. Generacije i stoljeća trebale su prohujati do prelaska granice. (...) Danas je mreža društvenih veza tako čvrsto isprepletena da se posljedice suvremenih događaja istodobno zrakasto rasprostiru po čitavom svijetu.” Satelitska televizija i Internet također su igrali ulogu u vršenju utjecaja na ljude širom svijeta.
Neki kažu da je televizija najutjecajniji medij 20. stoljeća. Jedna spisateljica komentirala je: “Iako neki ljudi kritiziraju televizijski sadržaj, nitko ne dovodi u pitanje njenu moć.” No televizija nije ništa bolja od pojedinaca koji stvaraju njene programe. Stoga, osim što ima moć da vrši pozitivan utjecaj, ona ima moć da vrši i negativan utjecaj. Iako su programi ispraznih sadržaja, ispunjeni nasiljem i nemoralom, nekim ljudima omogućili da gledaju baš to što žele, oni nisu poboljšali ljudske odnose, već su ih često pogoršali.
Neil Postman u svojoj knjizi Amusing Ourselves to Death (Zabavljati se do posljednjeg daha) spominje još jednu opasnost kad kaže: “Problem nije u tome što nam televizija nudi zabavne teme, već u tome što su sve teme predočene kao zabavne. (...) Bez obzira na to što se prikazuje ili s kakvim stavom, dominirajuća pretpostavka je da to postoji zato da bismo se zabavili i uživali.”
Kako su ljudi sve veću važnost pridavali užicima, tako su se duhovne vrijednosti i moral srozavali. “Tijekom 20. stoljeća u najvećem dijelu svijeta organizirana religija izgubila je moć”, kaže The Times Atlas of the 20th Century. I dok je duhovnost opadala, težnja za užicima postala je prioritet koji je uvelike nadmašio svoju istinsku vrijednost.
“Sve što sja”
Dvadeseto stoljeće obilježavaju mnoge pozitivne promjene, no kako jedna izreka kaže: “Nije zlato sve što sja.” Iako su ljudi izvukli korist iz duljeg životnog vijeka, porast svjetske populacije stvorio je nove ogromne probleme. Časopis National Geographic nedavno je primijetio: “Porast broja stanovnika mogao bi biti najvažnije pitanje s kojim se suočavamo dok ulazimo u novo tisućljeće.”
Automobili su korisni, donose užitak, ali su i smrtonosni, što dokazuje broj od približno četvrt milijuna poginulih u prometnim nesrećama diljem svijeta svake godine. Osim toga, automobili se ubrajaju među glavne zagađivače. Pisci knjige 5000 Days to Save the Planet kažu da je zagađenje “sada poprimilo globalne razmjere, uništavajući i potkopavajući održivost ekosistema od sjevernog do južnog pola”. Oni objašnjavaju: “Otišli smo dalje od običnog uništavanja ekosistema, pa sada prekidamo i same procese koji Zemlju čine prikladnim mjestom za naprednije životne oblike.”
Tijekom 20. stoljeća zagađenost je postala problem koji je u proteklim stoljećima bio jedva poznat. “Sve donedavna nitko nije ni pomislio da bi ljudski postupci mogli utjecati na čitavi svijet”, kaže se u National Geographicu. “Neki znanstvenici sada smatraju da se takve promjene dešavaju prvi puta u pisanoj povijesti.” U časopisu zatim stoji upozorenje: “O veličini ljudskog kolektivnog utjecaja svjedoči činjenica da bi samo jedna jedina generacija ljudi mogla biti svjedok masovnih izumiranja biljaka i životinja.”
Dvadeseto je stoljeće zbilja jedinstveno. Ljudi, blagoslovljeni neviđenim prilikama da uživaju u dobrom životu, sada uviđaju da je ugrožen i sam život!
[Tabela/slike na stranicama 8 i 9]
(Vidi publikaciju)
1901
Marconi šalje prvi prekooceanski radio-signal
1905
Einstein objavljuje svoju specijalnu teoriju relativnosti
1913
Uvodi se serijska proizvodnja Forda T
1941
Početak komercijalne televizije
1969
Čovjek na Mjesecu
Masovni turizam postaje veliki biznis
Internet postaje sve popularniji
1999
Svjetsko stanovništvo dostiže šest milijardi