Jan Komenský — otac modernog obrazovanja

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ ČEŠKE REPUBLIKE

BUDUĆI da je bio učitelj, Jan Komenský bio je itekako svjestan nedostataka školskog sistema 17. stoljeća. Istina je da nikad nije postojao savršeni obrazovni sistem, no školski sistem u Evropi 17. stoljeća bio je jednostavno rečeno užasan.

Umjesto da stoji po strani, žali se i optužuje druge, Komenský je odlučio nešto poduzeti. Što je on to učinio i zbog čega? Osim toga, što mi možemo naučiti od čovjeka koji je nazvan ocem modernog obrazovanja?

Odgoj i obrazovanje

Jan Amos Komenský (na latinskom Comenius) rodio se 28. ožujka 1592. u Moravskoj, oblasti koja je danas poznata kao Češka Republika. Bio je najmlađe od petero djece, sin jedinac čiji su roditelji bili prilično imućni seljaci.

Njegovi su roditelji bili članovi Bratskog jedinstva (kasnije poznatog kao Češko bratstvo ili Moravska braća), religiozne grupe koja je nastala sredinom 15. stoljeća pod utjecajem valdenza i drugih reformatora, kao što je bio Petr Chelčický. Nakon što je završio školovanje u Njemačkoj, Komenský se vratio u svoju domovinu. Kasnije, u dobi od 24 godine, zaredio se kao svećenik Bratskog jedinstva.

Zašto je otišao u izgnanstvo

Godine 1618. Komenský je preuzeo malu župu u Fulneku, gradiću koji se nalazi otprilike 240 kilometara istočno od Praga. U to je vrijeme pokret katoličke protureformacije, usmjeren protiv protestantizma, u Evropi bio u punom zamahu. Zategnuti odnosi između katolika i protestanata i dalje su se pogoršavali, dok konačno nije izbio tridesetogodišnji rat (1618-48).

Nakon deset godina ratovanja Rimokatolička crkva bila je proglašena jedinom zakonitom religijom u Moravskoj. Komenskom i pripadnicima viših klasa bila je pružena mogućnost izbora — prihvatiti katoličanstvo ili napustiti zemlju. Budući da se Komenský nije želio preobratiti, sa svojom se obitelji preselio u inozemstvo, u mali grad Leszno koji je bio istaknuti centar aktivnosti Bratskog jedinstva u Poljskoj. To je označilo početak izgnanstva koje će potrajati 42 godine. Nikad se više neće nastaniti u svojoj domovini.

’Klaonice uma’

Komenský se zaposlio kao učitelj latinskog u gimnaziji u Lesznu — školi koja je obrazovala buduće studente. Međutim, vrlo brzo je postao nezadovoljan zbog neprimjerenih metoda podučavanja — i to s dobrim razlogom.

Školski sistem u danima Komenskog bio je u jadnom stanju. Naprimjer, smatralo se da je obrazovanje primjereno samo muškarcima, premda se ni muška djeca koja su se rodila u siromaštvu nisu mogla školovati. Nastava u školama sastojala se uglavnom u tome da se učenike obasipa latinskim riječima, rečenicama i sintaksom. Zašto se nastava odvijala samo na latinskom? Zato što je radom većine škola u srednjem vijeku upravljala Katolička crkva, koja je svoje bogoslužne obrede vršila na latinskom. Stoga je bilo izuzetno važno da đaci uče latinski, jer se time osiguravao stalan priljev novih članova u redove svećenstva.

Osim toga, nije se uopće razmišljalo o postavljanju određenih ciljeva obrazovanja, niti je nastava bila zamišljena tako da bi učenike postupno vodila od jednostavnih pojmova k složenijim. Stega se provodila na strog, ponekad i okrutan način, a vladala je i grozna moralna klima.

Stoga ne čudi da je škotski pedagog Simon Laurie jednom opisao škole 17. stoljeća kao ”očajno neorganizirane” i ”nezanimljive”. Komenský je bio još oštriji. Nazvao ih je ”klaonicama uma”.

Pojavljuju se nove metode podučavanja

Komenský nije bio prvi koji je otvoreno govorio o potrebi za reformom obrazovanja. U Engleskoj je Francis Bacon osudio pridavanje velike važnosti latinskom jeziku i zagovarao povratak izučavanju prirode. U Njemačkoj su Wolfgang Ratke i Johann Valentin Andreae, kao i još neki, također nastojali uvesti neka poboljšanja. Međutim, nitko od njih nije uspio za svoje ideje dobiti službenu podršku.

Komenský je predlagao školski sistem koji bi učenje učinio zanimljivim, a ne mučnim. Svoj je obrazovni program nazvao pampaedia, što znači ”opće obrazovanje”. Cilj mu je bio organizirati napredni sistem školovanja koji bi svakome pričinjavao zadovoljstvo. Rekao je da bi se djecu trebalo poučavati postupno, od jednostavnih pojmova koji bi na posve prirodan način vodili do onih složenijih. Komenský se ujedno zalagao za to da se u prvih nekoliko godina školovanja umjesto latinskog koristi materinji jezik.

Međutim, obrazovanje ne bi trebalo svesti samo na period adolescencije, nego bi ono trebalo obuhvaćati čitav životni vijek čovjeka. Komenský je napisao da bi učenje trebalo biti ”potpuno praktično, potpuno ugodno te takvo da školovanje učini pravom igrom, to jest dopadljivom predigrom ostatka života”. Također je smatrao da se škola ne bi trebala usredotočiti samo na obrazovanje uma nego i čitave osobe — da bi školovanje trebalo uključivati i moralnu i duhovnu poduku.

Djela Jana Komenskog

Prvo djelo Komenskog s područja pedagogije objavljeno je 1630. pod naslovom Materinska škola.a Zamišljeno je kao pomoć majkama i dadiljama prilikom poučavanja djece kod kuće. Nakon njega slijedila je 1631. knjiga Otvorena vrata jezika, koja je praktički iz korijena izmijenila učenje latinskog. Tekst te knjige bio je raspoređen u dva paralelna stupca, jedan je bio na češkom, a drugi na latinskom. Na taj su se način ova dva jezika mogla lako uspoređivati, što je umnogome olakšalo učenje. Revidirano izdanje tog njegovog nastavnog priručnika bilo je tako dobro prihvaćeno da je konačno bilo prevedeno na 16 jezika.

Najpoznatije i vjerojatno najjednostavnije djelo Jana Komenskog je Svijet u slikama, ilustrirana čitanka za djecu. Ona je također predstavljala prekretnicu u povijesti obrazovanja. Ellwood Cubberley, profesor pedagogije iz našeg 20. stoljeća, kaže da je ta knjiga ”150 godina bila bez premca u Evropi; a kao udžbenik za đake prvog razreda koristila se skoro 200 godina”. Mnogi današnji ilustrirani udžbenici zapravo još uvijek slijede u glavnim crtama to djelo Jana Komenskog, koristeći ilustracije kao pomoć pri učenju.

Komenskog su vrlo brzo počeli hvaliti kao genija. Visokoobrazovani ljudi iz cijele Evrope vidjeli su u njemu svog vođu i od njega su tražili savjete. Prema knjizi Magnalia Christi Americana, ugled Komenskog toliko je porastao da mu je 1654. bilo ponuđeno mjesto rektora Sveučilišta Harvard u Cambridgeu (Massachusetts). Međutim, Komenský je to odbio jer nije težio za ugledom, slavom ili visokim položajem.

Što ga je motiviralo?

Nakon što nešto više sazna o životu Jana Komenskog, čovjek se jednostavno mora pitati što ga je to motiviralo. Komenský je obrazovanje smatrao jednom od ujedinjavajućih snaga čovječanstva. Bio je uvjeren da opće obrazovanje može pomoći u očuvanju svjetskog mira.

Komenský je ujedno povezao spoznaju s pobožnošću. Vjerovao je da stjecanje spoznaje čovječanstvo konačno vodi do Boga. I možda je to bio njegov osnovni motiv.

Poimanja koja je imao Komenský o svrsi obrazovanja još su i danas korisna. Njegove metode sistematskog podučavanja, uključujući i korištenje vizualnih pomagala, primjenjuju se u čitavom svijetu — naprimjer, u literaturi koju objavljuje Watch Tower Bible and Tract Society. Svaki od nas osobno može imati koristi ako se služi tim metodama prilikom svog osobnog biblijskog studija ili kod vođenja obiteljskog biblijskog studija. Kako?

“Učenike ne treba preopteretiti gradivom koje ne odgovara njihovoj dobi, razumijevanju i trenutnoj situaciji”, napisao je Komenský. Stoga kad podučavate svoju djecu o Bibliji ili o bilo čemu drugom, nastojte im prilagoditi gradivo. Umjesto da koristite klasičnu metodu pitanja i odgovora, zašto ne biste pričali priče o nekim osobama iz Biblije? Potaknite ih na sudjelovanje, možda tako što ćete im dati da nacrtaju sliku nekog biblijskog događaja ili da odglume neke događaje iz Biblije. Upotrijebite maštu! Vaš će se trud isplatiti (Priče Salamunove 22:6).

Osim toga, iskoristite literaturu koja obiluje ilustracijama i posebno je namijenjena progresivnom podučavanju mladih, kao što je Moja knjiga biblijskih priča i Pitanja mladih — djelotvorni odgovori.b I potrudite se da osobama s kojima proučavate Bibliju, bez obzira na njihovu dob, proučavanje bude ”potpuno praktično, potpuno ugodno” iskustvo.

Trajno nasljeđe

Kada je 1656. požar poharao gradić Leszno, Komenský je izgubio gotovo svu svoju imovinu. No srećom, iza sebe je ostavio bogatstvo jedne druge vrste. Knjiga A Brief History of Education kaže: ”Komenský je ( . . . ) glavni naglasak u poučavanju prenio s riječi na pojmove, dok je kao glavnu ideju svog rada uzeo pružanje znanstvenih spoznaja i korisnih svjetovnih informacija.”

Zaista se Komenskom može pripisati zasluga za to što je poučavanje postalo svojevrsna znanost. Njegove metode poučavanja praktički su iz korijena izmijenile nastavu u školama. Američki pedagog Nicholas Butler rekao je: ”Komenský zauzima jedno od najznačajnijih mjesta u povijesti obrazovanja. On je začetnik i dominantna ličnost cijelog modernog pokreta na području osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja.” Jehovini svjedoci, revni istraživači Biblije, također imaju razloga da budu zahvalni ocu modernog obrazovanja.

[Bilješke]

[Okvir/slike na stranici 23]

NEKA NAČELA POUČAVANJA JANA KOMENSKOG

O količini nastavnog gradiva: ”Učitelj ne bi trebao iznositi onoliko gradiva koliko je on u stanju predavati, nego onoliko koliko učenik može usvojiti.”

O metodama poučavanja: ”Dobro poučavati znači omogućiti nekome da uči brzo, sa zadovoljstvom i temeljito.”

“Sposoban učitelj [je] onaj koji zna strpljivo podnositi neznanje svojih učenika te uspješno stati na kraj tom neznanju.”

“Poučavati ne znači ništa više nego pokazati kako se stvari međusobno razlikuju po svojoj svrsi, obliku i nastanku. ( . . . ) To znači da je dobar učitelj onaj koji dobro ukazuje na te različitosti.”

O logičnom povezivanju: ”Ono što nije logično ne može se ni razumjeti ni cijeniti i stoga se ne može ni upamtiti.”

“Kad nedostaju određeni detalji, praktički je nemoguće razumjeti ili procijeniti vrijednost gradiva i isto je tako nemoguće upamtiti ga.”

O razumijevanju: ”Razumijevanje neke činjenice uvelike je stvar shvaćanja zašto i kako je ta činjenica u bilo kom pogledu povezana s nekim drugim činjenicama te kako se i u kojoj mjeri razlikuje od ostalih stvari koje su joj slične.”

“Netko je jednom dobro rekao da bismo gradivo najprije trebali pročitati da bismo saznali o čemu se radi; drugi put da bismo ga razumjeli; treći put da bismo ga upamtili, a četvrti bismo ga put trebali ponoviti u sebi kako bismo provjerili jesmo li u potpunosti svladali to gradivo.”

[Slika]

Stranica iz knjige ”Svijet u slikama”, izdanje iz 1883.

[Slika na stranici 24]

Njemačka početnica iz 1775. u kojoj su slijeđena načela poučavanja Komenskog