San o letenju

“LETEĆI strojevi su, od prvog do zadnjeg, brzo razjasnili poslovicu iz naše mladosti: ‘Što ode gore, mora sići dolje.’”

Tim je riječima započeo pomalo skeptičan uvodnik The New York Timesa od 25. svibnja 1908. — manje od pet godina nakon što su braća Wright izvela svoj čuveni let u Kitty Hawku, Sjeverna Karolina (SAD). Autor članka je, još uvijek sumnjičav s obzirom na uspjeh modernih ‘letećih strojeva’ koji su se počeli pojavljivati na nebu, smatrao da “većina nas nimalo ne želi ploviti zrakom na velikoj udaljenosti od zemlje”. Iako je priznao da će buduće generacije možda srdačnije pristupiti putovanju zrakom, članak je tvrdio da se “san o putničkim avionima koji lete na duge relacije (...) možda neće nikada ostvariti”.

Kako li se to predviđanje pokazalo pogrešnim! Danas svake godine više od milijardu putnika leti u ‘putničkim avionima na duge relacije’. Da, kroz jedno stoljeće avioni su se iz krhkih naprava od drva i tkanine s početka ovog stoljeća pretvorili u suvremene elegantne mlažnjake s kompjuterskom opremom i klimatizacijom koji lete deset kilometara iznad Zemlje i prevoze stotine putnika do udaljenih odredišta.

Brz napredak avijacijske tehnologije u 20. stoljeću uistinu je izvanredan i iz korijena je promijenio naš svijet. Ustvari, trag priče o čovjekovoj težnji za osvajanjem neba seže mnogo dalje od proteklih nekoliko desetljeća — ili čak proteklih nekoliko stoljeća. Letenje je san koji je ljude očaravao još od drevnih vremena.

[Slika na stranicama 2 i 3]

Lockheed SR-71 Blackbird, najbrži mlažnjak na svijetu koji leti nekih 4 100 kilometara na sat

[Slika na stranici 3]

Boeing Stratoliner 307, iz oko 1940, 33 sjedala, brzina letenja 400 kilometara na sat

[Zahvala]

Boeing Company Archives

[Slika na stranici 3]

“Flyer” braće Wright, 1903.

[Zahvala]

Fotografija U.S. National Archivesa