Mladi pitaju...

Nasilništvo — što je u tome loše?

‘Ma hajde! Samo sam se malo našalio. Što je tu tako strašno? Uostalom, Ron je to i zaslužio.’

MOŽDA si veći i jači od većine svojih vršnjaka. Ili si možda dosjetljiv, oštar na jeziku i agresivan. U svakom slučaju, nekako ti lako pada zastrašivati i zadirkivati druge ili smijati se na njihov račun.

Premda nasilnim ponašanjem možeš nasmijati svoje prijatelje, to nije tako bezazlena stvar. Dapače, neki istraživači otkrivaju da je nasilništvo štetnije po njegove žrtve nego što su uopće i zamišljali. Jednom anketom kod američke djece školskog uzrasta ustanovljeno je da je “90 posto žrtava nasilništva reklo da doživljava popratne pojave — pad ocjena, povećanu tjeskobu, gubitak prijatelja ili društvenog života”. U Japanu se jedan 13-godišnjak “objesio, ostavivši podugačko pismo u kojem je detaljno opisao tri godine u kojima je bio žrtva nasilništva”.a

Što zapravo čini nekoga nasilnikom? A ako se i sam ponašaš kao nasilnik, kako se možeš promijeniti?

Što znači biti nasilnik?

Biblija govori o nasilnicima koji su živjeli prije Noinog potopa. Zvali su se Nefili — riječ koja znači “oni koji obaraju druge”. Za vrijeme njihove strahovlade “napuni se zemlja bezakonja” (1. Mojsijeva 6:4, 11).

Međutim, nasilnik nije samo onaj koji udara ljude ili ih maltretira. Svatko tko postupa s drugima — a naročito s onima koji su slabi ili osjetljivi — na okrutan ili pogrdan način jest nasilnik. (Usporedi Propovjednika 4:1.) Nasilnici pokušavaju prijetiti, zastrašivati i vršiti kontrolu. No većina njih služi se ustima, a ne šakama. Ustvari, emocionalno nasilništvo predstavlja najčešći oblik takvog zlostavljanja. Stoga može obuhvaćati uvrede, sarkazam, ismijavanje i nazivanje pogrdnim imenima.

No, ponekad nasilništvo zna biti podmuklo. Razmotrimo, naprimjer, ono što se dogodilo Lisi.b Imala je nekoliko prijateljica s kojima je odrasla. No kad je navršila 15 godina, stvari su se počele mijenjati. Lisa je postala veoma lijepa i počela je privlačiti puno pažnje. Ona objašnjava: “Prijateljice su me počele izbjegavati i pričati ružno o meni iza mojih leđa — ili čak meni u lice.” Također su širile laži o njoj, želeći narušiti njen dobar glas. Da, motivirane ljubomorom, maltretirale su je na bezosjećajan i okrutan način.

Kako netko postaje nasilnik

Agresivno ponašanje često je povezano s atmosferom koja vlada u nečijem domu. “Moj je otac bio agresivan”, kaže mladić po imenu Scott, “pa sam i ja bio agresivan.” Aaron je također imao problematičan obiteljski život. On se prisjeća: “Shvatio sam da ljudi znaju za moje obiteljske prilike — da su drugačije od drugih — i nisam htio da me sažalijevaju.” Zato, kad se Aaron počeo baviti sportom, morao je pobijediti pod svaku cijenu. Ali nije se zadovoljavao pobjedom. Morao je poniziti svoje protivnike — nabijajući im na nos njihov poraz.

S druge strane, Brenta su odgajali bogobojazni roditelji. No on priznaje: “Znao sam nasmijavati ljude, no katkada nisam znao prestati, pa bih povrijedio nečije osjećaje.” Brentova želja za zabavom i svraćanjem pažnje na sebe dovela ga je do toga da zanemaruje tuđe osjećaje (Priče Salamunove 12:18).

Na druge mlade izgleda utječe televizija. Kriminalističke drame veličaju ‘žilave momke’ i sugeriraju da muškarcu ne doliči da bude ljubazan. Popularne komedije obiluju sarkazmom. U vijestima se često ističu tučnjave i prostački govor kakvog ima na sportskim priredbama. Naši prijatelji također mogu utjecati na to kako se ophodimo s drugima. Ako su naši vršnjaci nasilnici, lako bi se mogli povesti za njima samo da oni ne diraju u nas.

Bez obzira na to kakvo je stanje kod tebe, ako se služiš nasilničkim metodama, onda to ne šteti samo tvojim žrtvama.

Doživotne posljedice

Časopis Psychology Today izvještava: “Nasilništvo može započeti u djetinjstvu, no nastavlja se i kad čovjek odraste.” Jedno naučno istraživanje objavljeno u časopisu The Dallas Morning News otkrilo je da je “65 posto dječaka koji su u drugom razredu okarakterizirani kao nasilnici do svoje 24 godine već bilo krivično kažnjavano”.

Istina, ne moraju svi nasilnici postati kriminalci. Ali navikavanje na to da tiraniziraš druge moglo bi ti kasnije u životu stvarati ozbiljne probleme. Nastavi li se u braku, to bi moglo zadavati teške jade tvom bračnom drugu i djeci. Budući da poslodavci preferiraju ljude koji se umiju dobro slagati s drugima, mogao bi izgubiti prilike za zapošljavanje. U budućnosti bi ti mogle biti uskraćene i prednosti u kršćanskoj skupštini. “Volio bih jednog dana steći preduvjete da služim kao starješina”, kaže Brent, “ali tata mi je pomogao shvatiti da mi ljudi neće pristupati sa svojim problemima ako budu mislili da bih im mogao reći nešto sarkastično” (Titu 1:7).

Kako se promijeniti

Ponekad ne vidimo jasno svoje mane. Pisma nas upozoravaju da čovjek čak može postupati tako da “sam sebi (...) laska suviše, grijeha svog ne vidi i ne mrzi” (Psalam 36:3, St). Stoga bi mogao upitati za mišljenje svog roditelja, povjerljivog prijatelja ili nekog zrelog kršćanina. Istina zna boljeti, no možda ti baš to što ti kažu pomogne uvidjeti koje promjene moraš napraviti (Priče Salamunove 20:30). “Mislim da mi je najviše pomoglo to što sam poslušao savjet”, kaže Aaron. “Oni koji su bili iskreni rekli su mi u čemu griješim. Nije sve bilo ugodno čuti, ali mi je zbilja trebalo.”

Znači li to da moraš drastično promijeniti čitavu svoju osobnost? Ne, vjerojatno se radi samo o korekciji tvog načina razmišljanja i nekih aspekata tvog ponašanja (2. Korinćanima 13:11). Naprimjer, dosada si se možda smatrao superiornim zbog svoje veličine, snage ili dosjetljivosti. No Biblija nas potiče da se ponašamo tako da ‘u poniznosti smatramo jedan drugoga većim od sebe’ (Filipljanima 2:3, St). Budi svjestan toga da drugi ljudi — bez obzira na svoju veličinu ili snagu — imaju neke izvrsne kvalitete koje ti nemaš.

Možda ćeš se ujedno trebati odučiti od sklonosti prema agresivnom ponašanju ili nametanju svoje volje. Nastoj ‘ne gledati samo na svoju vlastitu korist nego i na korist drugih’ (Filipljanima 2:4, St). Ako moraš izraziti svoje mišljenje, učini to bez pogrdnih, sarkastičnih ili uvredljivih riječi (Efežanima 4:31).

Ako dođeš u iskušenje da se ponašaš kao nasilnik, prisjeti se da je Bog uništio nasilne Nefile (1. Mojsijeva 6:4-7; 7:11, 12, 22). Stoljećima kasnije, u vrijeme proroka Ezehijela, Bog je izrazio veliko negodovanje prema onima koji su bili krivi za to što su ‘boli’ i ‘gurali’ bespomoćne (Ezehijel 34:21, St). Saznanje da Jehova mrzi nasilništvo može poslužiti kao snažna motivacija za poduzimanje potrebnih promjena!

Također je korisno u molitvi meditirati o biblijskim načelima. Zlatno pravilo glasi: “Sve dakle što hoćete da čine vama ljudi, činite i vi njima” (Matej 7:12). Kad dođeš u iskušenje da nekog zastrašuješ, pitaj se: ‘Da li se meni sviđa da me netko maltretira, zastrašuje ili ponižava? Pa zašto onda ja tako postupam s drugima?’ Biblija nam zapovijeda da ‘budemo jedan drugome blagi, milostivi’ (Efežanima 4:32). Isus je u tom pogledu ostavio savršen primjer. Premda je bio superiorniji od svih drugih ljudi, sa svakim se ophodio dobrohotno, suosjećajno i s poštovanjem (Matej 11:28-30). Nastoj i ti tako postupati kada se suočiš s nekim tko je slabiji od tebe — ili ti čak ide na živce.

No što ako je tvoje agresivno ponašanje motivirano gnjevom zbog načina na koji s tobom postupaju kod kuće? U nekim slučajevima čovjek se može s pravom gnjeviti. (Usporedi Propovjednika 7:7.) Ipak, Biblija nam kaže da je pravednik Job bio upozoren: “Pazi se da te bijes ne namami na pakosna [djela] (...). Čuvaj se da se ne obratiš na ono što je štetno” (Job 36:18, 21, NW). Čak i ako te maltretiraju, ti nemaš pravo maltretirati druge. Bolje bi bilo da pokušaš raspraviti stvari sa svojim roditeljima. Ako trpiš teško maltretiranje, mogao bi zatražiti pomoć nekog izvan obitelji radi zaštite od daljnjeg zla.

Promijeniti se nije uvijek lako, ali je moguće. Brent kaže: “Skoro se svaki dan molim za to i Jehova mi je pomogao da se u nekim stvarima popravim.” Tako ćeš i ti, dok se budeš popravljao u svom načinu ophođenja s ljudima, nesumnjivo ustanoviti da te više vole. Imaj na umu da se ljudi mogu bojati nasilnika, ali nitko ih zapravo ne voli.

[Bilješke]

[Istaknuta misao na stranici 19]

“Nasilništvo može započeti u djetinjstvu, no nastavlja se i kad čovjek odraste”

[Slika na stranici 18]

Verbalno zlostavljanje jedan je oblik nasilništva