Ljubav prema novcu — korijen mnogih zala

SVAKA bi generacija mogla tvrditi da je ona ta koja je vidjela najveću potjeru za tom najtraženijom robom na licu Zemlje — novcem! Svaka bi mogla ukazati na ratove koje je vodila kako bi stekla bogatstvo i blagostanje, s tim da je dužina tih ratova često bila određena time koliko je dugo trajao novac.

Širom svijeta, milijuni ljudi bivaju ubijeni zbog novca. Djeca dobrostojećih roditelja bivaju otimana i zadržavana zbog otkupnine — novca koji će roditelji platiti za njihov siguran povratak. Žrtve, ne sumnjajući ništa, bivaju prevarene i lišene svojih životnih ušteđevina od strane prevaranata. Domovi ljudi bivaju provaljeni i opljačkani zbog novca. Smioni ljudi bivaju označeni kao “Državni neprijatelj broj jedan” samo zato što izvrše oružani napad na jednu jedinu banku. Niti jedna generacija ne može tvrditi da je ona jedina koja je doživjela ova sramna djela. Niti jedna generacija, naprimjer, nije bila svjedokom pohlepnije potjere za novcem od one koja je vidjela kako prezira vrijedan krivac izdaje svog najboljeg prijatelja, najvećeg čovjeka koji je ikad živio, za 30 novčića.

Pri kraju ove generacije, međutim, trka za ovim vječito neuhvatljivim sredstvom razmjene, koje je jedan američki pisac opisao kao “svemogući dolar, taj veliki objekt sveopće odanosti”, pala je na niži nivo no ikada. Niti jedna druga generacija nije bila svjedokom većeg broja drskih pljački banaka — milijunske svote novaca ukradene su od blagajnika na šalterima koji su se našli na nišanima vatrenog oružja ne samo muškaraca i žena nego čak i djece. Sada su takve krađe toliko mnogobrojne da im mediji u vijestima i ne posvećuju mnogo pažnje. Mnoge financijske institucije propadaju zato što gramzivi vlasnici protuzakonito manipuliraju milijunskim svotama novaca ulagača kako bi ih koristili za svoje osobne ciljeve, čime isušuju imovinu banke te tako mnoge ulagače ostavljaju doslovno financijski uništenima.

Što reći o današnjim rukovodiocima koji pronevjere milijunske svote novaca svojih namještenika kako bi pokušali isprobati način života bogatih i slavnih? Romani bi se mogli napisati o ljudima koji vrebaju u mračnim ulicama kako bi prolaznike lišili sadržaja njihovih torbica i novčanika. A što je s drskim prepadima koji se događaju usred bijela dana, kojima su mnogi bili svjedoci, u kojima žrtve bivaju ubijene a njihovi džepovi ispražnjeni? U nekim gradskim sredinama stanovnici se žale: “Nije u pitanju hoću li biti opljačkan na ulici, već koliko često.” Neki čak sa sobom nose određenu svotu novca kojom bi, u slučaju prepada, zadovoljili pljačkaše, koji bi im zauzvrat mogli poštedjeti život. Nažalost, ova zaključna generacija 20. stoljeća proživljava najnemilosrdniju potjeru za novcem koju je svijet ikad vidio.

Moć novca u obitelji

Osvjedočite se u svakodnevne borbe oko novca između muževa i žena. “Novac je magnet koji privlači sve frustracije u našem životu”, pisala je jedna istraživačica. “Da biste se prestali svađati oko novca, morate spoznati kako vi i vaš bračni drug gledate na njega te kako ga koristite”, rekla je. Bez obzira radi li se o obiteljima koje su bogate, siromašne ili negdje između toga, većina stručnjaka slaže se da se parovi ponajviše svađaju oko novca. “Zapanjuje me”, rekao je jedan drugi istraživač, “koliko mnogo svađa uključuje trošenje ili šteđenje novca.” Razmotrimo, naprimjer, basnoslovno bogate. Često se događa da je štedljivi bračni drug sklon štedjeti svoj novac, dok je rasipni sklon trošiti ga. Usprkos bogatstvu, povlače se borbene linije — ne zbog nedostatka novca, već zbog toga što ga ima u izobilju. Ima onih koji se ožene ili udaju zbog novca, uživaju život o kojem nisu ni sanjali, a onda se nakon nekog vremena rastave te dobiju ogromne svote novca za uzdržavanje.

U ovom novcem zaluđenom sustavu stvari, novac je metafora za moć i samopoštovanje. To često stvara mržnju u slučajevima kad žena zarađuje više od svog bračnog druga. U tom slučaju njen muž može osjećati da su njegova moć i samopoštovanje izgubljeni. Ljubomora pokazuje svoje ružno lice — ne zbog nekog potajnog nametljivca — već zbog tog priželjkivanog svemogućeg novca koji se usudio stati između njih. U borbi između ljubavi i novca, novac je prečesto taj koji pobjeđuje.

I tako to biva. Uistinu je “ljubav prema novcu korijen svih vrsta štetnih stvari” (1. Timoteju 6:10, New World Translation). Ipak, gubitak novca donio je veliku bol i patnju onima koji su postali žrtvama onih koji za njime jure.

Novac i samo novac

Često se kaže da je, da bi se došlo do novca, potreban novac. Zapazite ogromne svote — multimilijunske — koje se potroše kako bi se potencijalne kupce namamilo da kupuju proizvode koje proizvođači agresivno nude. Brojni se ljudi pretplaćuju na časopise koje ne žele i vjerojatno nikad ni neće čitati, a sve zbog straha da će propustiti neki neočekivani novčani dobitak.

Bacimo pogled na američke države koje sada imaju lutrije čije isplate mogu skočiti na milijune dolara u korist dobitnika! Nekoliko milijuna je “sitna lova”. Ovih se dana u jednom jedinom izvlačenju može dobiti od 50 do 100 milijuna dolara. Čini se da nema kraja novcu koji stoji na raspolaganju za jackpot. U mnogim zemljama već generacijama postoje državne lutrije. Ljudi su trošili čitavu tjednu plaću na jednu jedinu šansu za dobivanje velikih novaca. Obitelji su ostajale bez dovoljno hrane i odjeće — umjesto toga, novac je žrtvovan “bogu sreće” (Izaija 65:11, Šarić).

Obratite pažnju milijunima ljudi koji zamišljaju kako će na igrama na sreću dobiti velike svote. Pogledajte one koji pokušavaju ostvariti svoje snove u kockarnicama diljem svijeta. Nadaju se da će jednim bacanjem kocki, jednim izvlačenjem karte, jednim povlačenjem ručice automata ostvariti svoje snove. Međutim, uvijek se iznova pokaže da bi takvima bilo lakše zahvatiti i držati ulje u ruci.

I tako se ta neumoljiva trka za neuhvatljivim dinarom nastavlja punom brzinom — trka za vjetrom. Čak i ako su neki zgrnuli bogatstvo, doživjeli su da je ono iznenada, u neočekivanom trenutku, nestalo. Stoga bi riječi mudrog kralja Salamuna trebale za njih imati značajni smisao: “Tvoj novac može nestati u tren oka, kao da su mu narasla krila te je odletio poput orla” (Poslovice 23:5, Today’s English Version).

S druge strane

Ne može se poreći da ima onih koji su sebi i svojim obiteljima donijeli velike patnje time što su i posljednji dinar potrošili u igri na sreću. Takvi su često siromašni, s malim prihodima, zarađujući tek nešto više od oskudnih sredstava za život. Drugi su lijeni pa im je milije kockanjem doći do nezarađenog dinara. Danas je, međutim, većina siromašnih na svijetu žrtva okolnosti na koje ne može utjecati. Onih koji imaju jedva toliko obrazovanja da se znaju potpisati ima na milijune. Zbog propadanja mjesnih ekonomija njihovi su prihodi, kao i prihodi nebrojenih drugih, dogurani do ruba siromaštva. Čak i oni s fakultetskim diplomama moraju se suočiti s odbijenim molbama za zaposlenje. Budući da velike korporacije smanjuju proizvodnju, zato što njihovih proizvoda ima više nego to potražnja zahtijeva, daljnje tisuće ostaju bez posla. Kako izlaze na kraj?

Prilike da dođu do nešto novca na nepoštene načine mogu im izgledati privlačno. Mogu razmišljati da cilj opravdava sredstvo. “Učinit ću sve da bih nahranio svoju obitelj” uobičajen je stav među onima koji se suočavaju sa strašnim financijskim neprilikama. Nepoštenih načina ima mnogo, za žene prostitucija, za muškarce krađa. Jesu li nepoštenje, krađa, ili kockanje — trka za nezarađenim dinarom — ikada opravdani? Svijet je pun onih koji tako misle.

Vjerujete li u Veličanstvenog Stvoritelja, Jehovu Boga? Njegov je savjet da svoje breme stavite na njega, da se u vremenima potrebe oslonite na njegovu podršku. Nakon nekih 25 godina kršćanskog iskustva, apostol Pavao je mogao napisati: “Mogu oskudijevati, mogu i obilovati. Navikao sam na sve: biti sit i gladovati, obilovati i oskudijevati. Sve mogu u onome koji mi daje snagu” (Filipljanima 4:12, 13, Stvarnost). Pavao očigledno nije pribjegao nepoštenim sredstvima kad je bio u oskudici, već se pouzdao u Jehovu te je primio potporu.

Stoga ako ste siromašni, u oskudici, nemojte težiti za nepoštenim dobitkom. Zasigurno nije pogrešno pošteno zarađivati novac; sam je Isus rekao da “radnik zaslužuje svoju plaću” (Luka 10:7, St). Niti ima bilo što naopako u tome da se bude bogat. No, nemojte nikada pribjeći moralnom kompromisu da biste zadovoljili svoje potrebe. Izgradite odnos sa svojim Veličanstvenim Stvoriteljem, Jehovom Bogom, i oslonite se na njega da vam pomogne nositi se sa životnim problemima i poteškoćama. “Sve svoje brige bacite nanj, jer se on brine za vas” (1. Petrova 5:6, 7).