Pogled u svijet
“Svakodnevno 8 000 mrtvih”
Uživanje duhana i dalje uznemiruje zdravstvene stručnjake: oni predviđaju mračnu budućnost za pušače. Prema nedavnoj studiji WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) u sljedećih 25 godina pomrijet će otprilike 500 milijuna ljudi zbog pušenja. Prema istraživanju WHO, pušenje će do kraja ovog stoljeća postati glavni uzročnik smrti. “Danas od pušenja umire 8 000 ljudi na dan”, izjavio je jedan zastupnik WHO na Svjetskoj konferenciji o duhanu i zdravlju u Perthu (Australija), “ali kad naša djeca dođu u srednje godine, bit će 28 000 na dan.”
Sudska odluka po pitanju krvi
13. travnja 1990. prizivni sud u San Franciscu osudio je Univerzitet Kalifornije (San Francisco Hospitals and Clinics) i jednog vodećeg kirurga na području presađivanja bubrega na globu od 500 000 dolara. Tužioci su bili Jehovini svjedoci, čiji je maloljetni sin bez njihovog odobrenja dobio transfuziju krvi, pošto mu je uspješno presađen jedan bubreg njegovog oca. (Iz biblijskih razloga Jehovini svjedoci odbijaju transfuziju krvi i odlučuju se umjesto nje za medicinsko liječenje bez krvi.) “Od prve večeri primanja u bolnicu do večeri pred operaciju roditeljima je obećavano da neće transfundirati krv, niti da će se obratiti nekom sudu”, izjavio je za Probudite se! jedan od roditeljevih advokata. “Međutim, bolnica je skoro od početka plela intrige, čime je očigledno izraženo nepoštivanje osnovnih prava obitelji.” Protiv odobrenja i bez informiranja roditelja kirurg je još nekoliko dana prije operacije poduzeo korake da bi izvojevao sudsku odluku. Stoga je sud donio odluku da je bolnica kriva za povredu roditeljskih osnovnih prava i za prevaru. Osim toga, kako bolnica, tako je i liječnik namjerno proigrao povjerenje. Advokat je izjavio: “To je prvi put da su liječnici u Sjedinjenim Državama u sudskoj parnici, kod koje se radi o transfuziji krvi i Jehovinim svjedocima, osuđeni da nadoknade odštetu.”
Ubojstvo zbog odjeće
Neki omladinci u velikim gradovima Sjedinjenih Država, koji su naumili kupiti skupocjenu modnu odjeću kako bi ih njihovi vršnjaci prihvatili, plaćaju to životom. Cipele za 175 dolara i sportski kaputi za 200 dolara čine omladince metom za prepade i krađu. Neki se očajno drže odjeće koja ih je koštala toliko novaca i bivaju izbodeni ili ustrijeljeni ako se odupiru lopovima. Broj žrtava se povećava. New York Times piše: “Ovi slučajevi ne pokazuju samo u kojoj mjeri ulični kriminal i nasilje preplavljuju gradove, nego služe i kao iskrivljeno mjerilo za najžešću novu lokalnu modu.”
Opasno zanimanje
Biti novinar oduvijek je ukazivalo na naporan rad koji zahtijeva mnogo vremena. A sada uz to postaje još i opasan po život. Na cijelom svijetu prošle godine ubijeno je 53 novinara — dvostruko više nego godinu dana ranije. Najugroženiji su pustolovni slobodni novinari i fotografi. Prema jednom uvodnom članku New York Timesa u prvom redu su narko-baruni i vojni zapovjednici koji preuzimaju “cenzuru ubojstvom”. Kad su novinari “ubijeni, uhapšeni ili cenzurirani, razjašnjenje je otežano i informacije se gube”.
Većina za ukidanje celibata
U australijskom listu Catholic Weekly objavljena anketa pokazala je da je do 70 posto australskih katolika mišljenja da se treba ukinuti polaganje zavjeta celibata za svećenike. Oni su mišljenja da svećenicima treba dozvoliti da se žene. Kao argumente iznijeli su pored ostalog da brak vodi svećenike do “vjerodostojnijeg načina života” i možda u bliži kontakt sa župljanima. Neki od anketiranih također su izjavili da bi se više mladih odlučilo na svećenstvo ako bi se ukinuo celibat. (Prosječna starost katoličkih svećenika u Australiji sada iznosi 63 godine.) Jedan svećenik se žalio da je veličina sjemenišnih grupa od 25 do 30 u vrijeme njegovog obučavanja sada, nakon deset godina, opala na otprilike 12.
Razvodi
Broj razvoda brakova u Saveznoj Republici Njemačkoj popeo se sa 49 300 (1961) na 128 700 (1988). Kao što izvještava Frankfurter Allgemeine Zeitung, kod polovice razvoda radi se o obiteljima s djecom, sa ukupno 93 000 maloljetnika. Žene su dvaput češće podnosile razvod nego muževi, a većina brakova zapada u krizu razvoda od četvrte do šeste godine. Sociolog Peter Hartmann utvrdio je neke razlike u broju razvoda. U gradskim prilikama Hamburga, Bremena i Berlina broj razvoda je posebno visok; u područjima sa dugotrajnom nezaposlenošću postoji viša stopa razvoda nego u dobro stojećim područjima. Međutim, jedan rezultat je iznenadio: Razlike između katoličkih i protestantskih područja pokazale su se neočekivano malima.
Najduži kabao staklenog vlakna na svijetu
Australija se ponosi najdužim kablom staklenog vlakna na svijetu. Telekomunikacijski kabao povezuje Adelaide i Perth, glavne gradove australskih saveznih država, na udaljenosti od preko 2 600 kilometara i pri tome presijeca poznatu bezvodnu, pustinji sličnu ravnicu Nullarbor. Zastupnik Telecoma (australskog telekomunikacijskog sistema) izjavio je za novine The West Australian da je u telekomunikaciji satelit nadmašen staklenim vlaknima. Prema novinama, “taj kabao može istovremeno prenositi 8 000 telefonskih razgovora, otprilike isto toliko telefaksa (i to za samo dvije sekunde) kao i video veze. To se sve prenosi jednim 12-strukim kablom, pri čemu je svako vlakno samo toliko debelo koliko i ljudska dlaka.” U Telecomu se očekuje da se već sada pažnje vrijedan kapacitet do sredine 1990-ih godina učetverostruči.
Masna zakuska
U nekim industrijaliziranim zemljama, kod kojih fast-food (brza zakuska) spada u stil života, omiljeni su “chicken nuggets” (u masti ispržena panirana piletina) i sendviči sa ribom ili piletinom, pošto ih mnogi smatraju kao alternativom sa malom količinom masti prema uobičajenom hamburgeru. Međutim, djelomično se pripremaju u ulju koje je bogato zasićeno mastima. Pored toga, u novinama International Herald Tribune se kaže da sendviči sa piletinom sadrže često veći dio kože, i prema tome sadrže “možda toliko masti koliko i tri četvrt litre sladoleda. Pola tuceta ‘chicken nuggetsa’ ima više masti nego jedan hamburger.” To je nedavno pokazalo istraživanje Medicinskog društva Massachusettsa. Ishrana obogaćena mastima dovodi se u vezu sa dijabetesom, koronarnim oboljenjem srca, visokim krvnim tlakom, kapi i gojaznošću.
Ravnodušni
Religiozna ravnodušnost je u današnje vrijeme vrlo rasprostranjena, posebno u nekadašnjim središtima tzv. kršćanstva. Na to se žalio jezuit Xavier Nicolas u katoličkim novinama La Croix. Kao što on kaže, u toku stoljeća bilo je mnogo sukoba između vjernika i nevjernika o osnovnim pitanjima u vezi Boga, budućnosti i religije. Međutim, danas postoji treća grupa — ravnodušni, koji nisu ni za ni protiv religije, koji ne razmišljaju o temeljnim pitanjima života. Nicolas smatra da crkva još nije potpuno shvatila stvarni obim sekularizacije u naše vrijeme. On pita: “Kako možemo tvrditi da imamo odgovore, kada uopće nisu ni pitanja postavljena?”
Prazne ispovjedaonice
Kao što izvještava New York Times, broj vjernika koji idu na ispovijedanje i primaju odrešenje sve je manji. “To napuštanje se odvija mirno, spontano, bez ičijeg pritiska i skoro bez diskusije” izvještava se. Jedna studija među katoličkim posjetiocima crkve iznosi da samo 6% jednom mjesečno ide na ispovijed i samo 1% češće. Pored toga, mnogi idu svake godine na uskrsno ispovijedanje. Svećenici su uznemireni ovim razvojem stvari. Neki vide uzrok toga u odbojnom držanju prema crkvenoj zabrani sprečavanja začeća, u sve slabijoj vjeri u pakao, u gubljenju osjećaja za grijeh i u nesigurnosti s obzirom na to što je ispravno a što ne. Prema Timesu, studija je međutim također pokazala da vjernici “povlačenje od ispovijedi pripisuju tome što mogu na drugi bolji način naći oproštenje i pomirenje”. Dalje se kaže: “Sve više katolika se pita da li ispovijed stvarno vodi do duhovne preobrazbe.”