Zašto je Isus bio odbačen?

U PRVOM stoljeću našeg računanja vremena Židovi su trpjeli pod teškim jarmom rimske, tuđinske uprave. U to je vrijeme bila aktualna nada da će Bog podignuti svome narodu osloboditelja, obećanog Mesiju. U vezi s time piše novovremeni židovski povjesničar Abba Hillel Silver: “U prvom stoljeću ... posebno za vrijeme naraštaja prije razorenja (Jeruzalema 70. n. r. vr.) doživjeli su Židovi spomena vrijednu provalu mesijanske emocionalnosti.”

I Flavije Josip, povjesničar prvog stoljeća, spominje ovu pojavu, pišući slijedeće o grupi muževa, koja se tada pojavila: “Bili su to zavodnici i varalice, koji su pod izgovorom da su poslani od Boga, pripremali politički prevrat i ustanak ..., mameći ga (narod) u pustinju, kao da će im Bog tamo nekim čudesnim znakovima objaviti oslobođenje.”

Iako su mnogi od onih koji su u prvom stoljeću isticali svoje pravo da budu smatrani mesijama, imali velik broj pristaša, danas je popularan samo još Isus iz Nazareta. Pa ipak, Židovi onog vremena nisu ga priznali za obećanog Mesiju. Stoga se postavljaju važna pitanja: Zašto je razmjerno malo Židova vjerovalo da je Isus Mesija? Zašto ga je većina odbacila?

Rabin Hyman G. Enelow piše: “Isus nije ostvario predodžbe koje su Židovi imali o Mesiji.” Jednostavno rečeno, većina nije prihvatila Isusa, jer nije ispunio očekivanja naroda. Kao što je već bilo spomenuto, prorok Izaija je opisao Mesiju kao budućeg kralja, koji će osigurati vječni mir i pobrinuti se za pravicu i pravednost. A Židovi su na temelju takovih proročanstava gajili određena očekivanja. Budući da je Mesija trebao biti izraelski kralj, moglo se računati s time da će mu poganska vlast, koja bi u vrijeme njegovog kraljevanja vladala nad Izraelom, ustupiti svoju vlast.

I konačno, u općenitom je vladalo vjerovanje da će Židovi pod vodstvom Mesije pobijediti svaku pogansku vlast. U vezi s tim čitamo u djelu Encyclopaedia Judaica: “U vrijeme rimskog carstva Židovi su vjerovali da će Bog probuditi Mesiju, koji će slomiti poganski jaram i zavladati nad ponovno uspostavljenim kraljevstvom Izraela.”

Tragove tog raširenog shvaćanja nalazimo i u zapisima iz onog vremena. Josip piše primjerice o Židovima, koji su se godine 66. n. r. vr. pobunili protiv Rima: “Ono što ih je najjače navodilo na ratove, bio je nejasan trag proročanstva, koje se nalazilo u njihovim Svetim spisima, naime, da će u to vrijeme netko iz njihove zemlje postići svjetsku vlast.”

To potvrđuje i pojava onih koji su isticali svoje pravo da su mesije, a koje je narod podupirao. Povijest daje spoznati da su osim Isusa svi mesijanski pretendenti onog vremena bili politički revolucionari. U knjizi The Book of Jewish Knowledge čitamo: “Neobičnost svih muževa prvog stoljeća, koji su isticali pravo da oni budu Mesije, bila je u tome što je svaki od njih služio kao sabirno mjesto židovske pobune protiv rimske vlasti. Za razliku od Isusa ... ostali ‘Mesije’ onog vremena bili su svi bez iznimke ratoborni smutljivci i patriote”. Njihov je način ponašanja u stvarnosti bio odraz očekivanja koje je gajio narod.

Iz svega toga zaključujemo da je Židovima prvog stoljeća bilo strano kasnije shvaćanje o Mesiji, koji treba trpjeti i umrijeti. Židovski učenjak Joseph Klausner piše: “U Isusovo je vrijeme u općenitom cijela ta ideja o Mesiji koji treba biti ubijen, bila svima ... potpuno nezamisliva”. Čak i ono malo Židova, koji su vjerovali da je Isus Mesija, nisu očekivali da će on morati trpjeti ili biti ubijen (Matej 16:21, 22).

Stoga su svi koje je privukla Isusova nauka sigurno bili uznemireni kad su vidjeli da je Isus, umjesto da sruši rimsku vlast i postane kraljem nad Izraelom, bio pogubljen po rimskoj državi. Joseph Klausner objašnjava: “Tako je većina onih koji su objesili Isusa, bila razočarana onim tko je bio pribijen na drvo.” Stoga nije čudo da je Pavao iz Tarza, kršćanski misionar prvog stoljeća, napisao: “Krist razapeti (je) sablazan za Židove” (1. Korinćanima 1:23, ST).

No, unatoč oštroj suprotnosti između Isusova života i židovskih očekivanja, tisuće Židova onog vremena vjerovalo je da je Isus bio Mesija. Na temelju čega su vjerovali u to?

[Slika na stranici 13]

Što su očekivali Židovi: OVO? ili OVO?