Dabrovi – graditelji brana

Dabrovi grade brane koje mogu biti dugačke do 850 metara i visoke više od 5 metara. Kako im to uspijeva?

Najprije zubima obore i oglođu stabla koja u promjeru obično imaju manje od 30 centimetara. Veće grane ukopaju u riječno dno te im one služe kao stupovi, a onda između njih isprepletu tanje grane i trsku. Cijelu konstrukciju učvrste tako da oko tih stupova stave veliko kamenje i pričvrste krajeve za neko stablo ili stijenu. S jedne strane brane dodaju potporne stupove kako ona ne bi popustila pod težinom vode koja nadire. Drugu stranu brane popune grančicama, trskom i blatom. Usto na oba kraja brane naprave otvore kako bi kroz njih mogao prolaziti višak vode, a te otvore prošire tijekom kišnih razdoblja.

Znanstvenici su otkrili da gradnjom brana dabrovi pozitivno utječu na svoj okoliš. Njihove brane smanjuju eroziju tla, poboljšavaju kvalitetu vode i omogućuju nakupljanje podzemnih voda. Osim toga, potoci koji bi ljeti obično presušili često počnu obilovati vodom kroz cijelu godinu. Zahvaljujući dabrovim branama stvaraju se močvare u koje se slijeva voda tijekom obilnih kiša, čime se smanjuju poplave. Takve močvare često zaustave širenje šumskih požara, pa usred zgarišta djeluju poput zelenih oaza. Ta močvarna područja privlače mnoge divlje životinje.

Znanstvenici koji su sudjelovali u jednom istraživanju zaključili su da “dabrove brane izgledaju kao da ih je projektirao inženjer”. Nije ni čudo što je u Sjevernoj Americi izgrađeno nekoliko brana koje su praktički kopije dabrovih brana. Dabrovi se s dobrim razlogom nazivaju inženjerima ekosustava.

Što vi mislite? Da li se dabrova sposobnost građenja brana razvila evolucijom ili je ona djelo inteligentnog tvorca?