Gnijezdo pjegave kokošine

Pjegava kokošina živi u unutrašnjosti južne Australije. Posebna je po tome što u svom gnijezdu održava prosječnu temperaturu od oko 34 Celzijeva stupnja. Kako to uspijeva – i danju i noću, praktički tijekom cijele godine?

Svake zime mužjak pjegave kokošine iskopa rupu duboku otprilike jedan metar i široku tri metra, a zatim je ispuni travom, lišćem i drugim biljem. Nakon što kasne zimske kiše dobro natope tu hrpu zelenila, mužjak u njoj napravi još jednu rupu, u koju će ženka položiti jaja, a onda sve to prekrije zemljom i pijeskom. Ubrzo nakon toga lišće i trava počnu trunuti, zbog čega se temperatura unutar gnijezda polako povećava. Tako gnijezdo pjegave kokošine postane prirodni inkubator.

Presjek gnijezda pjegave kokošine: A. Tri jaja u gnijezdu; B. Trulo bilje okružuje jaja; C. Sloj zemlje na vrhu gnijezda; D. Mužjak kandžama zatrpava gnijezdo zemljom, a ženka stoji sa strane i promatra — Ženka polaže jaja u gnijezdo koje je dobro izolirano **(A).** Pjegave kokošine održavaju temperaturu gnijezda pomoću topline sunca i topline koju stvara truljenje bilja u gnijezdu **(B).** Mužjak održava temperaturu gnijezda **(C)** na oko 34 Celzijeva stupnja tako što svaki dan kandžama **(D)** uklanja dio zemlje s gnijezda i ponovno nanosi sloj zemlje na njega. Održavanje gnijezda traje velik dio godine, a mužjak za to vrijeme prevrne velike količine zemlje

Svaki put kad je ženka spremna za polaganje jajeta, mužjak razgrne zemlju tako da ona može položiti jaje na pravo mjesto. On nakon toga odmah zatrpa rupu kako bi jaje bilo na toplom. U razdoblju od rujna do veljače ženka može snijeti i do 35 jaja.a

Kokošine često guraju kljun u zemlju kako bi provjerile temperaturu gnijezda. To im pomaže da održavaju ravnomjernu temperaturu, ovisno o godišnjem dobu.

U proljeće temperatura u gnijezdu počne rasti zbog truljenja bilja, pa mužjak ukloni nešto zemlje s rupe u koju su položena jaja. Poslije gnijezdo pokrije ohlađenim slojem zemlje.
Tijekom ljeta mužjak na gnijezdo stavi dodatni sloj zemlje kako bi jaja bila zaštićena od vrućine. Ali svakog dana rano ujutro razgrne zemlju, a onda je opet vrati kad se i ona i gnijezdo ohlade.
Ujesen, kad bilje u gnijezdu istrune, mužjak ukloni gotovo svu zemlju koja pokriva gnijezdo kako bi sunce tijekom dana moglo grijati jaja i zemlju. Potkraj dana jaja ponovno zatrpa ugrijanom zemljom tako da tijekom noći budu na toplom.

Mužjak svaki dan u prosjeku utroši više od pet sati na otkopavanje i zatrpavanje gnijezda te prevrne oko 850 kilograma zemlje. Zahvaljujući tome zemlja je rahla, pa je ptići lakše prokopaju i izađu iz gnijezda kad se izlegu.

Pogledajte kako pjegava kokošina uklanja zemlju s gnijezda

Što vi mislite? Kako pjegava kokošina zna održavati temperaturu gnijezda? Je li za tu njenu sposobnost zaslužna evolucija? Ili je ona djelo inteligentnog tvorca?

a Ptićima treba sedam do osam tjedana da se izlegu iz jajeta, pa pjegava kokošina ponekad mora održavati gnijezdo sve do travnja.