Žrtvenik bogu nepoznata imena

APOSTOL Pavao posjetio je Atenu oko 50. n. e. Tamo je ugledao jedan žrtvenik posvećen nepoznatom bogu, na koji se osvrnuo dok je kasnije davao dobro svjedočanstvo o Jehovi.

Na početku svog govora na Marsovom brdu, ili Areopagu, Pavao je rekao: “Ljudi Atenjani, vidim da se u svemu nekako više bojite bogova nego drugi. Naprimjer, dok sam prolazio i pažljivo promatrao ono što vi štujete, našao sam i žrtvenik na kojem je napisano: ‘Nepoznatom Bogu’. Dakle, ono što vi ne poznajući štujete, to vam ja objavljujem” (Djela apostolska 17:22-31).

Iako taj oltar, koji se nalazio u Ateni, nikada nije pronađen, slični oltari postojali su u drugim dijelovima Grčke. Naprimjer, Pauzanija, grčki geograf iz drugog stoljeća, spomenuo je oltare “bogovima nepoznata imena” koji su se nalazili na Faleronu, nedaleko od Atene (Opis Grčke, Atika I, 4). Prema istom djelu, na Olimpiji je postojao “oltar nepoznatih bogova” (Eleja I, XIV, 8).

U svom djelu Život Apolonija iz Tijane (VI, III) grčki pisac Filostrat (oko 170 do oko 245. n. e.) spomenuo je da su u Ateni “žrtvenici bili podignuti u čast čak i nepoznatih bogova”. A u djelu Životopisi i misli znamenitih filozofa (1.110) Diogen Laertije (oko 200-250. n. e.) napisao je da su se “žrtvenici na kojima nije istaknuto ime” mogli vidjeti u različitim dijelovima Atene.

I Rimljani su podizali žrtvenike bogovima nepoznata imena. Ovdje je prikazan jedan takav žrtvenik koji datira iz prvog ili drugog stoljeća pr. n. e., a čuva se u muzeju Antiquarium smještenom na brdu Palatin u Rimu. Njegov natpis na latinskom ukazuje na to da je bio posvećen ili “nekom bogu ili božici” — što je izraz koji se “često može naći u molitvama i posvetama, i to kako u natpisima tako i u literarnim djelima”.

“Bog koji je načinio svijet i sve što je na njemu” još uvijek je nepoznat mnogim ljudima. No kao što je Pavao rekao Atenjanima, taj Bog — Jehova — “nije daleko ni od koga od nas” (Djela apostolska 17:24, 27).