Voliš li život?
“DAJTE da vidim svjetlo.” To su riječi koje je talijanski pjesnik Giacomo Leopardi navodno uputio svojim njegovateljima neposredno prije svoje smrti. Te riječi ukazuju na čovjekovu snažnu ljubav prema životu, koji je predočen svjetlom.
Ljubav prema životu jest dragocjena pokretačka sila koja većinu osoba potiče da izbjegavaju opasnosti te da učine sve što je u njihovoj moći kako bi nastavili živjeti. Čovjek se u tome ne razlikuje mnogo od životinja, koje posjeduju snažan instinkt za preživljavanje.
No, kako izgleda život koji je uistinu vrijedan življenja i cijenjenja? To nije puka fiziološka egzistencija — život koji se naprosto svodi na disanje i kretanje. Općenito zadovoljstvo ne postiže se niti time da se životu pristupa sa stavom “uzmi sve što ti život pruža”. Filozofija epikurejaca, ‘jedimo i pijmo, jer ćemo sutra umrijeti’, uglavnom nije ljudima donijela zadovoljstvo (1. Korinćanima 15:32). Istina je da čovjek ima određene osnovne fizičke potrebe, no on također ima i kulturne i društvene interese, a da ne spominjemo duhovne potrebe koje su vezane uz vjeru u Vrhovno Biće. Nažalost, stotine milijuna, ako ne i milijarde ljudi, uspijevaju tek egzistirati, budući da u mnogim dijelovima svijeta vladaju jadne društvene i ekološke prilike. Svatko tko se ograničava prvenstveno na zadovoljenje svojih fizičkih potreba — potrebe za hranom, pićem, materijalnim posjedima ili zadovoljenjem spolnih želja — praktički vodi život koji se puno ne razlikuje od života životinja, a takav život pruža malo zadovoljstva. Ustvari, takve osobe ne koriste mogućnosti koje život čine sadržajnijim i koje zadovoljavaju čovjekov intelekt i emocije. Osim toga, svatko tko želi zadovoljiti samo svoje sebične želje, ne samo da propušta izvući najviše od života već ujedno upropaštava društvo u kojem živi i ne brine se za interese drugih.
Potvrđujući tu činjenicu, jedan sudac koji se bavi maloljetničkim kriminalom kaže da “krize vrijednosti, veličanje negativnih uzora te uspjeh koji se postiže brzim bogaćenjem bez puno muke” obično “unapređuju prekomjeran natjecateljski duh”. To vodi do vladanja koje nanosi štetu društvu i djeluje destruktivno na mlade, naročito onda kad se okrenu drogama.
Poznato ti je da život nudi mnogo toga što je privlačno — odmor na privlačnim mjestima, zanimljivo štivo ili istraživanje, ugodno društvo, prekrasnu muziku. A tu su i druge aktivnosti koje pružaju velika i mala zadovoljstva. Oni koji posjeduju snažnu vjeru u Boga, i to naročito u Boga Biblije, Jehovu, imaju još više razloga da vole život. Prava vjera izvor je snage i spokojstva koji mogu pomoći ljudima da izađu na kraj s teškim vremenima. Oni koji vjeruju u pravog Boga mogu s povjerenjem reći: “Gospodin [“Jehova”, NW] je moj pomoćnik, i ne ću se bojati” (Jevrejima 13:6). Ljudi koji su upoznali Božju ljubav osjećaju da ih on voli. Oni se odazivaju na njegovu ljubav i to kod njih stvara osjećaj duboke radosti (1. Ivanova 4:7, 8, 16). Oni mogu voditi aktivan i požrtvovan život, koji je pravi izvor zadovoljstva. Isus Krist je zaista imao pravo kada je rekao: “Mnogo je blaženije davati nego li uzimati” (Djela apostolska 20:35).
Nažalost, postoji i druga strana današnjeg života. Svuda oko nas vladaju patnja, nepravda, siromaštvo, bolest i smrt — da spomenemo samo neke bolne značajke koje život često čine teško podnošljivim. Salamunu, bogatom, moćnom i mudrom kralju drevne izraelske nacije, nije nedostajalo ništa od onoga što može usrećiti ljude. Pa ipak ga je nešto mučilo — spoznaja da će nakon što umre nekome drugome morati ostaviti sve što je stekao ‘svojim trudom’, radeći “mudro i razumno i pravo” (Propovjednik 2:17-21).
Većina ljudi je, poput Salamuna, svjesna kratkoće života, koji svima prebrzo prolazi. Biblija kaže da je Bog ‘stavio vječnost u naš um’ (Propovjednik 3:11, Byington). Ta svijest o vječnosti potiče čovjeka na razmišljanje o kratkoći života. Ukoliko ne pronađe zadovoljavajuće odgovore na pitanja o značenju života i smrti, osoba na koncu može postati opterećena osjećajem beznadnosti i ispraznosti. Zbog takvih osjećaja život može postati tužan.
Postoje li odgovori na pitanja koja muče čovjeka? Hoće li ikada vladati prilike koje će život učiniti privlačnijim i trajnijim?