Čezneš li za pravednim svijetom?

DRVENI jedrenjak s tri jarbola i dvije palube približava se obalama onoga što se danas zove Cape Cod, Massachusetts (SAD). Posada i 101 putnik na jedrenjaku iscrpljeni su jer su 66 dana proveli na moru. Pokušavajući pobjeći od religioznog progonstva i ekonomskih poteškoća, poduzeli su naporno putovanje preko Atlantskog oceana.

Kad su putnici tog broda, Mayflower, ugledali kopno 11. studenog 1620. oči su im zasjale pune nade za novim početkom. Želeći postaviti temelj za bolji svijet, većina odraslih muškaraca s broda potpisala je Mejflauerski dogovor. Prema njemu, složili su se da će donijeti “pravedne i nepristrane zakone” za “opće dobro kolonije”. Da li se njihov san o svijetu koji je moralno ispravan i nepristran prema svakome — pravednom svijetu — ispunio?

Iako se dogovor potpisan na Mayfloweru smatra jednim od kamena temeljaca američkog zakonodavstva, nepravda je u Americi, kao i širom svijeta, uobičajena pojava. Uzmimo za primjer čovjeka kojeg je ranila policija dok je pokušavao pobjeći nakon pljačke i pucanja na vlasnika trgovine. Tužio je policiju i grad New York te je dobio milijune dolara odštete.

Razmotri jedan drugi primjer. Dok su studenti pravnog fakulteta polagali odvjetnički ispit u Pasadeni (Kalifornija), jednome od njih je pozlilo i pao je u nesvijest. Dva studenta koja su bila u blizini odmah su izvršila kardiopulmonalnu reanimaciju dok nije stigla hitna pomoć. Potrošili su 40 minuta pomažući čovjeku. No kad su zatražili dodatno vrijeme da završe svoj ispit, profesor je to odbio.

Postoji također i pitanje kazne za kriminalnu djelatnost. Ekonomski analitičar Ed Rubenstein ističe: “Većina zločina nikada ne završi hapšenjem. Protiv mnogih koji su uhapšeni nije podnesena tužba. Mnogi koji su proglašeni krivima uvjetno su pušteni. Propisana kazna, sa stanovišta kriminalca, vjerojatnost je, a ne neminovnost.” Koristeći podatke o provalama, on zaključuje da će potencijalni provalnik “izbjeći zatvaranje u više od 98 posto slučajeva”. Mala opasnost od kazne vodi do još više kriminala i njegovih žrtava (Propovjednik 8:11).

U mnogim se zemljama bogata manjina sve više bogati, dok siromašne mase nailaze na ekonomsku nepravdu. Takva nepravda prevladava kad ljudi zbog boje kože, etničkog porijekla, jezika, spola ili religije imaju malu mogućnost da poboljšaju svoje stanje ili čak da se izdržavaju. Prema The New York Timesu, naprimjer, “skoro četvrtina milijarde ljudi u hinduističkoj južnoj Aziji — većina njih u Indiji i Nepalu — rodi se i umre u kasti nedodirljivih”. Rezultat toga je da su milijuni pogođeni siromaštvom, glađu i bolešću. Nepravda ih u životu prati od kolijevke do groba.

Što je s onim što bi se također moglo nazvati nepravdama a izvan je ljudske kontrole? Razmisli o bebama koje se rode s manama — slijepe, retardirane ili deformirane. Zar žena ne bi smatrala da je to nepravda ako bi se njena beba rodila sakata ili mrtva, dok bi žene pored nje grlile zdravu dojenčad?

Nažalost, nepravde, a također i njenih posljedica — beskrajne patnje i nedostatka mira, radosti i zadovoljstva, ima u izobilju. Razdraženi nepravdom kojoj su svjedoci ili koju doživljavaju, mnogi pribjegavaju nasilju, a tako samo povećavaju ljudsku patnju. Većina ratova vodi se zbog uočene nepravde.

Zašto čovjek ne može uspostaviti pravedan svijet? Da li je takav svijet samo san?

[Zahvala na stranici 3]

Corbis-Bettmann

[Slika na stranici 4]

Potpisivanje Mejflauerskog dogovora

[Zahvala]

Corbis-Bettmann