Nafta — kako utječe na naš život
JESTE li se ikad zapitali kako bi izgledao život mnogih ljudi da nema nafte i svih proizvoda koji se dobivaju iz nje?a Uljem koje se dobiva iz nafte podmazuje se dijelove motornih vozila, bicikala, dječjih kolica te rotirajuće dijelove raznih strojeva i naprava. Ulje ublažava trenje, te tako produžava vijek pojedinih dijelova strojeva. No to nije sve.
Od nafte se dobiva gorivo za avione, automobile i sustave za grijanje. Mnogi kozmetički preparati, boje, tinta, lijekovi, umjetna gnojiva, predmeti od plastike i bezbroj drugih proizvoda sadrže derivate nafte. Da je nema, svakodnevni bi život izgledao potpuno drugačije. Sasvim je razumljivo da se u jednoj enciklopediji navodi da se nafta i njeni derivati “vjerojatno koriste više nego ijedna druga tvar na svijetu”. Kako se nafta dobiva? Odakle dolazi? Koliko je dugo ljudi koriste?
U Bibliji stoji da je više od dvije tisuće godina prije Krista, Noa poslušao Boga, sagradio ogromno plovilo i premazao ga smolom — možda jednim derivatom nafte — kako bi bilo otporno na vodu (1. Mojsijeva 6:14). Svojevrsne derivate nafte koristili su Babilonci za izradu pečenih opeka, zatim Egipćani u procesu mumificiranja te drugi narodi starog doba u medicini.
Tko je mogao zamisliti da će ova tvar još i danas biti toliko bitna? Nitko se ne bi usudio poreći činjenicu da današnje industrijski razvijeno društvo ovisi o nafti.
Korištenje jednog naftnog derivata za rasvjetu dovelo je do svakodnevne upotrebe nafte. U Bakuu, današnjem glavnom gradu Azerbajdžana, naftu koju se moglo naći u slojevima zemlje blizu površine još se u 15. stoljeću koristilo za rasvjetu. Godine 1650. u površinskim nalazištima nafte u Rumunjskoj pronađen je petrolej koji se koristio za rasvjetu. Sredinom 19. stoljeća Rumunjska i druge zemlje Istočne Europe već su imale razvijenu naftnu industriju.
Potraga za boljom rasvjetom bila je najveći motiv da se jedna grupa ljudi koji su živjeli u 19. stoljeću u Sjedinjenim Državama okrene nafti. Ti su ljudi ispravno zaključili da će tržište opskrbiti s dovoljno petroleja jedino ako naprave naftne bušotine. Zato je 1859. napravljena naftna bušotina u Pennsylvaniji. Počela je grozničava potraga za naftom. Što se desilo nakon toga?
a Nafta je prije bila poznata i pod nazivom sirovi petrolej. Riječ “petrolej” dolazi od latinske riječi koja znači “kameno ulje”. Tom se riječju danas najčešće naziva jedna frakcija nafte. Nafta može biti u tekućem stanju ili može biti kruta tvar ako se radi o asfaltu, katranskoj smoli, bitumenu ili katranu.