Pisma čitalaca

Kongresi Svjedoka Hvala vam za iskustvo pod naslovom “Dan koji joj je promijenio život” (22. ožujka 1995). Iskustvo te mlade žene koju je tetka pozvala na dan posebnog sastanka Jehovinih svjedoka podsjetilo me da se i meni dogodilo isto. U ljeto 1985, nakon što me pozvao moj brat, prisustvovala sam svom prvom kongresu. Moje prvobitno nepovjerenje uskoro je zamijenio osjećaj razdraganosti; osjećala sam se kao da sam u jednoj velikoj obitelji. Odlučila sam nastaviti s proučavanjem Biblije i danas sam opći pionir, punovremeni evangelizator.

E. F., Italija

Dug Hvala vam za vaš članak “Da li se isplati ulaziti u dug?” (8. lipnja 1995). Imam 13 godina, no nisam dobro raspolagala svojim novcem. Mislim da će mi članak biti od velike koristi.

C. A., Sjedinjene Države

Ropstvo Kao jednoj Afroamerikanki, veoma mi se dopala serija članaka “Lanci i suze ropstva” od 8. lipnja 1995. Slika s naslovne stranice natjerala mi je suze na oči. Dirnulo me je to što ste imali hrabrosti pisati o tim sramotnim povijesnim činjenicama. Članak je iznesen s puno taktičnosti i bio je veoma informativan.

B. M., Sjedinjene Države

Članak je izašao u pravo vrijeme jer smo o toj temi baš govorili na satovima povijesti. Iskoristio sam članak da bih napravio domaću zadaću po vlastitom izboru i dobio sam dobru ocjenu. Ujedno sam osjećao sažaljenje prema robovima.

M. C., Njemačka

Životna priča “Moje uspješno traganje za smislom života” (22. svibnja 1995) bio je veoma dirljiv članak. Priča Harolda Diesa pomogla mi je da odlučim hoću li započeti s punovremenom službom. Također mi se pružila prilika da posjetim Betel, svjetsku centralu Jehovinih svjedoka u Brooklynu (New York), i bila sam duboko impresionirana. Sada moje prihvaćanje punovremene službe ne dolazi u pitanje!

A. C., Sjedinjene Države

Oprostiti i zaboraviti Hvala vam za izvrstan članak “Što kaže Biblija? Oprostiti i zaboraviti — kako je to moguće?” (8. lipnja 1995). Znala sam se pitati traži li Biblija nešto nemoguće od nesavršenih ljudi. No sada razumijem što znači oprostiti i zaboraviti. Članak je pridonio mom uvjerenju da Božje zapovijedi ne opterećuju.

C. I. C., Nigerija

Baš sam vam morala pisati i reći vam koliko cijenim taj članak. Kao malo dijete bila sam spolno zlostavljana od dvojice svojih stričeva. Kasnije sam bila zloupotrebljavana i zlostavljana kao supruga. Kad sam postala kršćanka nastojala sam pokazivati ljubav i opraštati. Međutim, nikad nisam bila u stanju iskreno reći da sam oprostila toj trojici muškaraca koji su mi godinama nanosili duboku bol. Sada uviđam da ima nekih stvari koje treba ostaviti u Jehovinim rukama te mogu nastaviti kročiti kroz život. Otkrivenje 21:4 mi jamči da će ta duboka bol koja me zadesila uskoro nestati.

A. B., Sjedinjene Države

Upravo sam pročitao članak i nikad se nisam osjećao tako blizak Jehovi Bogu kao u ovom trenutku. Prije nekog vremena upao sam u ozbiljan grijeh zbog kojeg sam zatražio pomoć skupštinskih starješina. Premda sam od njih dobio dobrohotan savjet pun ljubavi, još uvijek sam osjećao da me nešto koči da bih razgovarao s Jehovom u molitvi. Ovaj mi je članak pružio jasnije razumijevanje toga kako naš nebeski Otac oprašta i zaboravlja, razumijevanje koje sam tako očajnički trebao. Članak mi je omogućio da mu slobodno pristupim u iskrenoj molitvi — što je prednost koju sam nemudro izbjegavao. Zahvaljujem Jehovi na tome što mi je dao moju “hranu u pravo vrijeme” (Matej 24:45, NW).

D. J. S., Sjedinjene Države