Ima li nekoga tamo gore?
U MASSACHUSETTSU, SAD, postoji čovjek kojemu je zadatak da svakog dana provjeri da li je došla kakva poruka. Iz dana u dan, nema nijedne. Već godinama nijedna nije pristigla. Ali ipak on redovno provjerava, i redovno se razočarava. Da li je neomiljen? Ili je njegov stroj za odgovore pokvaren?
Ni jedno ni drugo. On provjerava stroj, ali on nije povezan sa telefonskom linijom. To je kompjuter povezan s ogromnim elektronskim uhom koje je usmjereno daleko od našeg svijeta, u dubine svemira: radio-teleskopom. Taj čovjek pomaže grupi znanstvenika koji pretražuju zvijezde u potrazi za porukom razumnih izvanzemaljaca, bića izvan našeg svijeta.
Drugi, kao i on, osluškuju već 30 godina. Astronom Frank Drake je 1960. postao prvi čovjek koji je radio-teleskopom osluškivao znakove izvanzemaljske inteligencije. Od tada je čovjek, zapravo, stavio svoje uho u svemir. Do sada je načinjeno oko 50 različitih produženih pretraživača neba.
U lov su se uključili radio-teleskopi širom čitavog svijeta — u Francuskoj, SR Njemačkoj, Nizozemskoj, Australiji, Sovjetskom Savezu, Argentini, SAD i Kanadi. Jedna je osoba izjavila: “SETI [Search for Extraterrestrial Intelligence/Traganje za izvanzemaljskom inteligencijom] postao je međunarodna stvar kao i sam svemir.” Jedan simpozij na tu temu privukao je oko 150 znanstvenika iz 18 zemalja sa svih pet kontinenata.
Ipak, najambiciozniji projekt SETI-a treba biti ostvaren 1992. NASA (National Aeronautics and Space Administration) planira upotrijebiti moćnu novu napravu koja će omogućiti pretraživanje milijuna radio-frekvencija istovremeno. Planira se da će istraživanje trajati deset godina, a stajat će 90 milijuna američkih dolara. Bit će oko deset tisuća milijuna puta opsežnije nego sva dosadašnja istraživanja zajedno.
Međutim, kad se o ogromnom svemiru čovjek pita: “Ima li tamo nekoga?”, da bi našao odgovor potrebno mu je mnogo više od visoko razvijenog kompjutorskog programa. To je u mnogo čemu duhovno pitanje. U traganju za odgovorom, čovjek otkriva neke od svojih najljepših nadanja: prestanak ratova, prestanak bolesti, možda i postizanje same besmrtnosti. Ulozi su dakle veliki. Ipak, nakon stoljećâ razmišljanja i desetljećâ istraživanja, koliko je čovjek blizu odgovora?