Jeŋ Toiŋjɔlɛ Kɛjɛ Nɛgbɛ?
ANI tsɔsemɔ kɛ jamɔ ni akɛaatsu nii yɛ jeŋ fɛɛ lɛ kɛ jeŋ toiŋjɔlɛ baaba? Enɛ ji nɔ ni Datrɛfonyo Robert Muller ni ji tsutsu Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ hiɛnyiɛlɔ nukpa lɛ sɛɛmɔ kɛ mɔ ni ná afi 1989 UNESCO Juromɔnɔ Kɛha Toiŋjɔlɛ He Tsɔsemɔ lɛ shweɔ waa koni eba mli. Taakɛ abɔ he amaniɛ yɛ The Vancouver Sun adafitswaa wolo lɛ mli lɛ, Datrɛfonyo Muller “yiŋ kɔne lɛ akɛ esa akɛ atsɔɔ nikaselɔi fɛɛ ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ shibɔlemɔ ŋulami lɛ, adesai kɛ toiŋjɔlɛ ahe shishijee anɔkwa saji kɛ amɛhe sɛɛnamɔi lɛ fɛɛ ahe nii.” Efeɔ gbi ni nikasemɔhei fɛɛ ni yɔɔ je lɛŋ lɛ baatsɔɔ gbekɛbii lɛ Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ he nii akɛ toiŋjɔlɛ he hiɛnɔkamɔ ni fe fɛɛ he mfoniri yɛ ejwɛŋmɔŋ. Sun lɛ bɔ amaniɛ akɛ, eheɔ eyeɔ hu akɛ “esa akɛ je lɛŋ jamɔi lɛ fɛɛ afee gbɛjianɔtoo hee ni tamɔ Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ mli bii ni abaatsɛ amɛ akɛ Jamɔi Ekomefeemɔ.” Kɛkɛ lɛ, “jamɔŋ nitsɔɔmɔi fɛɛ baaha toiŋjɔlɛ aba.”
Ani jeŋ toiŋjɔlɛ baaba gbi ko kɛ̃? Bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, ebaaba mli kɛ̃! Shi jeee kɛtsɔ adesa nifeemɔ ko nɔ. Nɔ ni fe afii 2,700 ni eho nɛ lɛ, niŋmalɔ ko ni akɛ mumɔ tsirɛ lɛ lɛ tsɔɔ he ni nɔ kwɔ fe fɛɛ ni toiŋjɔlɛ he tsɔsemɔ jɛɔ jɛmɛ kɛbaa beni egba akɛ mɛi ni yɔɔ tsui kpakpa lɛ baafee “Yehowa kaselɔi,” ní amɛtoiŋjɔlɛ lɛ ‘baafá babaoo’ lɛ.—Yesaia 54:13.
Biblia lɛ kɛɔ akɛ, Nyɔŋmɔ ji mɔ “ni haa mɔ toiŋjɔlɛ.” (Romabii 16:20, NW) Amrɔ nɛɛ po lɛ, jeŋ fɛɛ tsɔsemɔ gbɛjianɔtoo ko ni yɔɔ naakpɛɛ miiya nɔ yɛ be mli ni Yehowa tsɔɔ ewebii anii koni ‘amɛtao toiŋjɔlɛ ni amɛnyiɛ no sɛɛ,’ koni ‘amɛkɛ amɛklantei asɔ̃ kɔii,’ ni ‘amɛkakase tawuu dɔŋŋ’ lɛ.—1 Petro 3:11; Yesaia 2:2-4.
Nyɔŋmɔ kpɛlɛɔ ni ejɔɔ jamɔ ni damɔ anɔkwale nɔ, ní osatofeemɔ kɛ lakamɔ bɛ mli lɛ. (Mateo 15:7-9; Yohane 4:23, 24) Anɔkwa jamɔ ni kɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kpãa gbee kwraa lɛ pɛ baanyɛ eha aná gbɔmɛi ni hiɔ shi yɛ toiŋjɔlɛ kɛ ekomefeemɔ mli ni yɔɔ anɔkwa suɔmɔ kɛhaa amɛhe.—Yohane 13:35.
Bɔni afee ni okase nɔ ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛɔ yɛ jeŋ toiŋjɔlɛ he lɛ he nii babaoo lɛ, wɔmiifɔ̃ bo nine koni oyana mɛi ni fee wolo nɛɛ.