Ani oshweɔ Jeŋ ni Jalɛ Hiɔ Mli?
ABALAA lɛlɛ kɛ emli lɛlɛŋtsei etɛ ni yɔɔ nsɔɔdoi enyɔ miibɛŋkɛ nɔ ni ji Cape Cod bianɛ, ni yɔɔ Massachusetts, U.S.A. lɛ ŋshɔnaa. Lɛlɛ lɛ mli nitsulɔi kɛ emli gbɛfalɔi 101 lɛ egbede akɛni amɛhi ŋshɔ hiɛ gbii 66 sɔŋŋ lɛ hewɔ. Akɛni amɛmiitao ni amɛjo jamɔ mli yiwaa kɛ ohia naa foi hewɔ lɛ, amɛfã gbɛ ni tɔlɛ yɔɔ mli kɛfo Atlantik Ŋshɔ lɛ.
Beni gbɛfalɔi ni yɔɔ lɛlɛ, ni ji Mayflower nɛɛ mli lɛ na shikpɔŋ yɛ November 11, 1620 lɛ, amɛhiŋmɛiiaŋ bɔi kpɛlɛmɔ kɛ henumɔ kɛ hiɛnɔkamɔ akɛ amɛbaaje shihilɛ shishi ehee. Akɛni amɛmiishwe ni amɛje jeŋ kpakpa ko shishi hewɔ lɛ, lɛlɛ mli hii ni edara lɛ ateŋ mɛi pii kɛ amɛwaonaa gbɛi wo Mayflower Kpaŋmɔ lɛ shishi. Amɛkpɛlɛ nɔ yɛ mli akɛ amɛbaafee “mlai ni ja ni yeɔ egbɔ” amɛha “shihemɔhe lɛ hilɛ-kɛhamɔ fɛɛ.” Ani amɛ lamɔ ni kɔɔ jeŋ ni ja yɛ jeŋba naa, ni kɛ mɔ fɛɛ mɔ yeɔ ni hiɛaŋkwɛmɔ bɛ mli—jeŋ ni jalɛ hiɔ mli he lɛ—ba mli diɛŋtsɛ?
Eyɛ mli akɛ abuɔ Kpaŋmɔ ni akɛ waonaa gbɛi wo shishi yɛ Mayflower lɛ mli lɛ akɛ Amerika nɔyeli gbɛjianɔtoo lɛ shishitoo koŋtɛi lɛ ekome moŋ, shi asɛ̃ɛɛ jalɛ sane ni ayeee he yɛ Amerika, taakɛ eji yɛ jeŋ fɛɛ lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, susumɔ nuu ko ni polisifoi tswa lɛ tu yɛ be mli ni ebɔɔ mɔdɛŋ koni ejo foi yɛ be mli ni eyaju ni etswa shwapo tsɛ lɛ tu lɛ he okwɛ. Esama polisifoi lɛ kɛ New York maŋtiase lɛ, ni eye bem ni aha lɛ shika ni shɛɔ dɔlai akpekpei abɔ.
Susumɔ nɔkwɛmɔnɔ kroko he okwɛ. Beni afeɔ mla skul nikaselɔi akaa ko yɛ Pasadena, California lɛ, amɛteŋ mɔ kome he baye kɛ gbiligbili hela ni egbee shi. Amrɔ nɔŋŋ ni nikaselɔi enyɔ ni bɛŋkɛ lɛ lɛ ye bua lɛ aahu koni enyɛ emu kɔɔyɔɔ ekoŋŋ kɛyashi be mli ni tsofafeelɔi ni atsɛ amɛ lɛ ba. Amɛkɛ minitii 40 ye bua nuu nɛɛ. Shi beni amɛbi ni aha amɛ be koni amɛnyɛ amɛgbe amɛ kaa lɛ naa lɛ, onukpa ni kwɛɔ kaa ni afeɔ lɛ nɔ lɛ ekpɛlɛɛɛ nɔ.
Agbɛnɛ hu toigbalamɔ kɛha efɔŋfeemɔ nitsumɔ hu yɛ. Shika helɛtemɔ mlipɛilɔ, Ed Rubenstein kɛɛ akɛ: “Efɔŋ pii yɛ ni afeɔ ni anyɛɛɛ amɔmɔ mɛi ni feɔ lɛ. Ni akɛ mɛi ni amɔmɔɔ amɛ lɛ ateŋ mɛi pii eyaaa saneyelihe. Adamɔɔ saji komɛi anɔ aŋmɛɛɔ mɛi ni awo amɛ tsuŋ lɛ ahe kɛyashiɔ be ko. Toigbalamɔ ni efɔŋfeelɔ lɛ susuɔ akɛ akɛbaaha lɛ lɛ bafeɔ, ekolɛ, shi jeee nɔ ni baaba diɛŋtsɛ.” Beni ekɛ juu he saji ni aŋmala ashwie shi lɛ tsuɔ nii lɛ, emu sane naa akɛ, mɔ ni baaju lɛ “baajo tsuŋwoo naa foi fe shii 98 yɛ oha fɛɛ mli yɛ be naa.” Toigbalamɔ ni afɔɔɔ kɛhamɔ lɛ kɛ efɔŋfeemɔ kɛ mɛi ni afeɔ amɛ efɔŋ babaoo baa.—Jajelɔ 8:11.
Shikpɔji pii yɛ ni niiatsɛmɛi fioo ni yɔɔ jɛmɛ lɛ yaa nɔ amɛnáa nii babaoo yɛ be mli ni ohiafoi ni fa kɛ shika helɛtemɔ mli jalɛ sane ni ayeee kpeɔ. Jalɛ sane ni ayeee ni tamɔ nɛkɛ hiɔ shi akɛni yɛ gbɔmɛi ahewolo nɔ su, he ni amɛjɛ, wiemɔ, bɔɔ su, loo jamɔ hewɔ lɛ, hegbɛ fioo ko pɛ amɛyɔɔ ni amɛkɛaaha amɛshihilɛ ahi aloo po ni no aaaha amɛhi shi. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, taakɛ The New York Times lɛ tsɔɔ lɛ, “afɔ́ɔ gbɔmɛi ni amɛyifalɛ miihe ashɛ akpekpei akpe mlijaa ejwɛ mli ekome yɛ Asia Wuoyigbɛ, he ni Hindubii fa yɛ—ni amɛteŋ mɛi ni fa yɔɔ India kɛ Nepal lɛ—ni amɛgboiɔ akɛ mɛi ni ataaa amɛhe.” Nɔ ni jɛɔ mli baa ji akɛ, ohia, hɔmɔ, kɛ hela kpatãa akpekpei abɔ hiɛ. Jalɛ sane ni ayeee eyi amɛshihilɛ mli obɔ, kɛjɛ fɔmɔ mli kɛyashi gbele mli.
Shi, nɔ ni tamɔ jalɛ sane ni ayeee ni gbɔmɔ nyɛɛɛ afee nɔ ko yɛ he lɛ hu? Ani osusuɔ fufɔbii ni afɔɔ amɛ ni amɛje kpa—ni amɛshwila, amɛyɔɔ jwɛŋmɔŋ helai, loo amɛgbɔmɔtsei eje kpa lɛ ahe. Ani yoo nuŋ jalɛ sane ni ayeee he, kɛ efɔ ebi akɛ mɔ ni eje kpa loo egbo, yɛ be mli ni yei krokomɛi ni bɛŋkɛ lɛ lɛ kɛ amɛbii ni yɔɔ hewalɛ lɛ shwɛɔ lɛ?
Eyɛ awerɛho akɛ jalɛ sane ni ayeee lɛ fa, ni nakai ji nɔ ni jɛɔ mli baa lɛ hu—piŋmɔ babaoo kɛ toiŋjɔlɛ, miishɛɛ, kɛ tsui ni nyɔɔ mɔ mli ni bɛ. Akɛni mɛi pii amli ewo la yɛ jalɛ sane ni ayeee ni amɛnaa loo esaa amɛhe lɛ he hewɔ lɛ, amɛkɛ amɛhe ewo basabasafeemɔ mli, ni enɛ kɛ babaoo bafataa adesa piŋmɔ lɛ he. Awuu tai pii yɛ jalɛ sane ni ayeee ni ana lɛ hewɔ.
Mɛni hewɔ gbɔmɔ nyɛɛɛ ni ekɛ jeŋ ni jalɛ hiɔ mli aba lɛ? Ani jeŋ ni tamɔ nɛkɛ lɛ ji lamɔ ko kɛkɛ?
[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]
Corbis-Bettmann
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 4]
Mayflower Kpaŋmɔ lɛ ni akɛ waonaa gbɛi miiwo shishi
[He ni Sane lɛ Jɛ]
Corbis-Bettmann