Namɛi Heɔ Mumɔi Fɔji Anɔ Amɛyeɔ?
ANI oheɔ oyeɔ akɛ mumɔi ni anaaa amɛ baanyɛ ana oshihilɛ nɔ hewalɛ? Mɛi pii baaha hetoo kɛ nɔmimaa akɛ dabi. Eyɛ mli akɛ amɛkpɛlɛɔ nɔ akɛ Nyɔŋmɔ yɛ moŋ, shi amɛyeɔ susumɔ ni ayɔɔ akɛ efɔŋ feelɔi komɛi yɛ ni nɔ kwɔlɔ fe adesai lɛ he fɛo.
Bɔ ni aheee ayeee akɛ mumɔi yɛ, ni egbɛ eshwa babaoo yɛ Anaigbɛbii aje lɛ mli lɛ fã jɛ hewalɛ ni Kristendom, ni kɛ afii ohai babaoo tsɔɔ akɛ shikpɔŋ lɛ yɛ jeŋ muu fɛɛ teŋ tuuŋtu, ni eyɛ ŋwɛi kɛ shikpɔŋ shishi hɛl teŋ he ko lɛ ena yɛ amɛnɔ lɛ hewɔ. Taakɛ tsɔɔmɔ nɛɛ tsɔɔ lɛ, ŋwɛibɔfoi naa ŋwɛi jɔɔmɔi amli ŋɔɔmɔ, ni daimonioi kwɛɔ nibii ni yaa nɔ yɛ hɛl lɛ anɔ.
Beni jeŋ nilee mli niiashikpamɔi ha gbɔmɛi kpoo susumɔi ni ejaaa ni kɔɔ bɔ ni jeŋ muu fɛɛ shikamɔ yɔɔ ha lɛ he lɛ, mɛi pii ŋmɛɛ mumɔŋ bɔɔnii ahe hemɔkɛyeli lɛ he kwraa. The New Encyclopædia Britannica lɛ wie akɛ: “Yɛ Copernicus atuatsemɔ ni ba yɛ afii ohai 16 lɛ mli (ni damɔ Polandnyo ŋulamii ahe nilelɔ Copernicus susumɔi anɔ) lɛ sɛɛ, ni haaa . . . aŋɔ Shikpɔŋ lɛ dɔŋŋ akɛ jeŋ muu fɛɛ teŋ tuuŋtu, shi moŋ, ákɛ shibɔlemɔ ŋulami ko kɛkɛ ni fata hulu ŋulamii akuu, ni ji ŋulamii kushai lɛ fã bibioo ko, yɛ jeŋ muu fɛɛ ni aleee enaagbee lɛ he lɛ—eha ŋwɛibɔfoi kɛ daimonioi ahe jwɛŋmɔ ni ahiɛ lɛ batsɔ nɔ ni esaaa dɔŋŋ.”
Eyɛ mli akɛ mɛi pii heee mumɔi fɔji anɔ amɛyeee moŋ, shi mɛi akpekpei abɔ yɛ ni heɔ yeɔ. Ŋwɛibɔfoi ni aba amɛ shi lɛ naa gbɛfaŋnɔ waa yɛ jamɔi babaoo mli, yɛ blema beaŋ kɛ ŋmɛnɛ fɛɛ. Kɛfata amɛnitsumɔ akɛ mɛi ni fiteɔ mumɔŋ shihilɛ lɛ he lɛ, anaa nɛkɛ ŋwɛibɔfoi fɔji nɛɛ akɛ mɛi ni kɛ osharai, tamɔ ta, hɔmɔ, kɛ shikpɔŋ hosomɔi baa, kɛ mɛi ni haa helai, jwɛŋmɔŋ naagbai, kɛ gbele baa mɛi anɔ.
Muslimbii tsɛɔ Satan Abonsam, ni ji mumɔi fɔji lɛ ateŋ mɔ titri fe fɛɛ yɛ Kristojamɔ kɛ Yudajamɔ mli lɛ akɛ Iblis. Yɛ blema Persia Zoroastria jamɔ mli lɛ, ejeɔ kpo akɛ Angra Mainyu. Yɛ Gnostic jamɔ, ni bahe shi waa yɛ Ŋ.B. afii ohai enyɔ kɛ afii ohai etɛ lɛ mli lɛ, asusu akɛ lɛ ji Demiurge, ni ji gbɛi ni akɛtsɛɔ nyɔŋmɔ ni baa shi ni eyeɔ awuŋa, ní adesai ateŋ mɛi pii jaa lɛ ni amɛleee akɛ amɛmiija lɛ lɛ.
Mumɔi fɔji bibii hu he saji jeɔ kpo waa yɛ Bokagbɛ jamɔi amli. Hindubii heɔ yeɔ akɛ asuras (daimonioi) lɛ teɔ shi amɛwoɔ devas (nyɔŋmɔi) lɛ. Mɛi ni asheɔ amɛ gbeyei yɛ asuras lɛ ateŋ titri ji rakshasas, bɔɔnii ni he yɔɔ taŋ, ni kpaa shi yɛ gɔɔi amli.
Buddha jalɔi susuɔ daimonioi ahe akɛ hewalɛi ni hiɛ gbɔmɛi asu, ni tsĩɔ adesa naa ni ekabote Nirvana, ni ji akɔnɔ sɛɛ ni foɔ lɛ mli. Amɛteŋ mɔ ni kaa mɔ fe fɛɛ ji Mara, kɛ ebiyei etɛ ni ji Rati (Akɔnɔ), Raga (Miishɛɛ), kɛ Tanha (Yeŋyeŋ).
Chinabii jálɔi kɛ la ni ashɛreɔ gbɛkɛ, jatɛŋi, kɛ la osaramai bibii tsuɔ nii ni amɛkɛbuɔ amɛhe kɛjɛɔ kuei, aloo adebɔɔ mli daimonioi ahe. Japanbii ajamɔi hu susuɔ akɛ daimonioi pii yɛ, ni amɛteŋ ekomɛi ji tengu, ni ji mumɔi ni he yɔɔ gbeyei, ni hiɔ gbɔmɛi amli aahu ja osɔfo ko efa lɛ kɛjɛ mɔ lɛ mli lɛ.
Yɛ jamɔi ni aŋmalako amɛhe saji, ni yɔɔ Asia, Afrika, Oceania, kɛ Amerika maji amli lɛ ateŋ lɛ, aheɔ ayeɔ akɛ mumɔŋ bɔɔnii yeɔ amɛbuaa mɔ loo amɛyeɔ mɔ awui, yɛ shihilɛ ni yɔɔ kɛ miishɛɛ ni amɛyɔɔ yɛ be pɔtɛɛ ko mli lɛ naa. Gbɔmɛi jaa nɛkɛ mumɔi nɛɛ koni amɛkɛtsĩ amanehulu naa, ni amɛnine ashɛ duromɔi anɔ.
Okɛ enɛ fɛɛ afata miishɛɛ ni ayɔɔ yɛ he fɛɛ he yɛ ashwaiafeemɔ kɛ mumɔi atsɛmɔ he lɛ he, ni onaa faŋŋ akɛ hemɔkɛyeli ni ayɔɔ yɛ mumɔi fɔji ahe lɛ hiɛ yinɔsane be kakadaŋŋ yɛ he fɛɛ he. Shi ani nilee yɛ mli akɛ aaahe aye akɛ bɔɔnii ni tamɔ nakai yɛ? Biblia lɛ kɛɔ akɛ amɛyɛ. Shi, kɛ amɛyɛ lɛ, mɛni hewɔ Nyɔŋmɔ ŋmɛɔ amɛ gbɛ ni amɛnaa adesa nɔ hewalɛ kɛyeɔ lɛ awui lɛ?