Gbalashihilɛ Ekomefeemɔ Kpaa lɛ ni Mli Gbɔjɔɔ Lɛ
YOOFƆYOO fioo ko kɛ ebi ni eye nyɔji enyɔ lɛ miishwɛ. Kɛkɛ ni yɛ mlifu ko ni naa wa ni te shi trukaa yɛ emli hewɔ lɛ, eŋmɛɛ ebi lɛ he etswa shi. Gbekɛ nuu fioo lɛ gbo yɛ ŋmɛlɛtswaa fioo ko sɛɛ. Nyɛ nɛɛ kɛɛ: “Miŋmɛɛ ehe mitswa shi yɛ yiŋtoo ko hewɔ, ejaakɛ miwu kwɛɛɛ eweku lɛ.” Ni ekɛ ewu lɛ aaasusu sane nɛɛ he ni amɛsaa shihilɛ lɛ moŋ lɛ, efɔse emlila lɛ eshwie ebi fufɔo ni leee sane nɛɛ he nɔ ko lɛ nɔ.
Nyɛmɛi ni feɔ nii yɛ gbɛ ni yɔɔ keketee nɛkɛ nɔ lɛ faaa moŋ, shi mɛi pii nuɔ he nakai nɔŋŋ. Eefee nɔ ni wa be fɛɛ be kɛmiiha gbalashihilɛ mli hefatalɔi akɛ amɛaaha amɛgbalashihilɛ aye omanye. Journal of Marriage and the Family lɛ kɛɛ: “Kɛ omanye ni gbalashihilɛ lɛ aaaye lɛ ba shi waa taakɛ eji yɛ U.S. Amerika bianɛ lɛ, kɛkɛ lɛ he ni atuɔ ahaa gbalashihilɛ kwraa lɛ . . . bafeɔ nɔ ni wa kɛ emli osharai akɛ gbɔmɔ fɛɛ gbɔmɔ ni jwɛŋmɔŋ ka shi lɛ ebɔŋ nakai feemɔ he mɔdɛŋ.”
Yɛ nɛkɛ haomɔ bei nɛɛ amli lɛ, jeŋba shara, gbeekpamɔ ni bɛ, nyɔmɔ ni ahiɛ, shaahiimɛi kɛ shaayeimɛi kɛ bei bibii, kɛ pɛsɛmkunya fɛɛ kɛ gbalashihilɛ mli béi baa, ni yɛ bei babaoo mli lɛ eyaboteɔ gbalamlitsemɔ mli. Bɔ ni hiɛdɔɔ yɔɔ shihilɛ lɛ mli ha sɔŋŋ hewɔ lɛ, ehe ebahia ni Katolik Sɔlemɔ lɛ, ni ale akɛ eteɔ shi ewoɔ gbalamlitsemɔ waa lɛ po ato ajinafoi akuu krɛdɛɛ ko yɛ Japan koni akɛjɔɔ hiɛaŋkwɛmɔ ni yaa nɔ yɛ Katolikbii ateŋ ni amɛkɛteɔ shi amɛwoɔ mɛi ni amɛtse gbala mli ni amɛku sɛɛ amɛbote gbalashihilɛ mli lɛ he. Gbalamlitsemɔ mli naagbai miisa sɔlemɔyalɔi lɛ ateŋ mɛi pii ni amɛyifalɛ yaa hiɛ be fɛɛ be lɛ ahe.
Shi, gbalamlitsemɔi sɔrɔtoi ni yaa nɔ lɛ jieɔ naagba kpele ni ka shi lɛ fa bibioo ko pɛ kpo. Nibii amlipɛimɔ yɛ U.S. Amerika tsɔɔ akɛ gbalashihilɛ gbɛjianɔtoo lɛ hilɛ diɛŋtsɛ ni yaa nɔ fiteɔ lɛ ji nɔ ni eha gbalamlitsemɔ efa lɛ, shi jeee daa gbi shihilɛ haa gbalamlitsemɔ feɔ nɔ ni waaa. Akɛni abɔɔɔ he mɔdɛŋ pii, ni akɛ he haaa enɛ pii hu hewɔ lɛ gbalashihilɛ laajeɔ bɔ ni eyɔɔ fɛo ha akɛ nɔ ko ni asumɔɔ lɛ. Mɛi pii kɛ amɛhe tsɔɔ, yɛ hiɛaŋhiɛaŋ, akɛ amɛji gbalashihilɛ mli hefatalɔi kɛkɛ, shi amɛkɛ amɛhe naaa bɔlɛ, ni ewa akɛ amɛkɛ amɛhe aaawie. Mɛi komɛi nuɔ he taakɛ Bokagbɛ yoo ko ni he lɛ diɛŋtsɛ egbonyobu efɔ shi lɛ nu he lɛ, akɛ: ‘Misumɔɔɔ ni mikɛ miwu ahi gbonyobu mli.’ Akɛni enyɛɛɛ ni ekɛ ewu atse gbala mli bianɛ hewɔ lɛ, eyiŋtoo ji ni etse gbala mli yɛ egbele sɛɛ. Nɔ ni yɔɔ mɔbɔ ji akɛ, eyɛ mli akɛ gbɔmɛi ni tamɔ nɛkɛ tseko gbala mli moŋ, shi kɛha amɛ lɛ, gbalashihilɛ jeee miishɛɛnamɔ jɛɛhe.
Nakai Isao sane lɛ ji. Ekɛ eŋa lɛ bote gbalashihilɛ mli kɛkɛ, no hewɔ lɛ nɔ ko kanyaaa lɛ akɛ eeetsake eyaka anunyam shihilɛ gbɛ lɛ. Eyɛ mli akɛ enaa shika babaoo akɛ mɔ ni kudɔɔ tsɔne kɛyaa shɔŋŋ moŋ, shi efiteɔ nɔ ni enaa lɛ fɛɛ yɛ niyeli kɛ ninumɔ he, ni ekwɛɛɛ eweku lɛ. Yɛ enɛ hewɔ lɛ, ekɛ eŋa teŋ béi sɛɛ efooo. Isao kaiɔ akɛ: “Be fɛɛ be ni nibii eyaaa nɔ jogbaŋŋ kɛhaaa mi lɛ, miyaa shia ni mikɛ mimlila lɛ yasharakeɔ miweku lɛ.” Gbalamlitsemɔ he sane lɛ fɛɔ daa, tamɔ lasu gɔŋ ni efeee dioo.
Hii kɛ yei pii miina nɔ yɛ gbalashihilɛ gbonyo hewɔ. Amɛtse gbala mli jio, amɛtseee mli jio, amɛnaaa miishɛɛ. Ani gbɛ ko yɛ ni amɛaatsɔ nɔ amɛye omanye yɛ amɛ gbalashihilɛ mli? Mɛni abaanyɛ afee ni akɛwaje amɛ gbalashihilɛ ekomefeemɔ kpaa lɛ?