Saji ni Jɛ Shiwoo Shikpɔŋ lɛ Nɔ
Gerizim—‘Gɔŋ Nɛɛ nɔ Wɔsɔle Yɛ’
SAMARIA yoo ni yɔɔ nu bu lɛ he lɛ. Ani nakai wiemɔkuku lɛ haaa okai sane ni kanyaa henumɔ ni kɔɔ odase ni Yesu ye yoo ko trukaa yɛ “Yakob nu bu” ni yɔɔ Sikar, ni ji Samaria maŋ lɛ he lɛ‘? Ani obaasumɔ ni ole nakai sane ni ba ni shishinumɔ yɔɔ he lɛ jogbaŋŋ?—Yohane 4:5-14.
Kadimɔ gɔji enyɔ ni yɔɔ ŋwɛi gbɛ, ni kɛ Yerusalem jɛkɛmɔ aaafee shitoi 30 yɛ ekooyigbɛ lɛ.a Nɔ ni yɔɔ abɛku gbɛ (wuoyigbɛ) lɛ ji Gerizim ní tsei ebu jɛmɛ lɛ; nu hiŋmɛii pii haa shikpɔŋ lɛ baa nii ni efeɔ fɛo hu. Ninejurɔ (kooyigbɛ) nɔ lɛ ji Ebal, ni jɛmɛ nɔ kwɔ sharao, shi eji ŋmeŋme shikpɔŋ ni baaa nii.
Amɛteŋ tuuŋtu Shekem jɔɔ ni baa nii waa lɛ ka. Kaimɔ akɛ beni Nyɔŋmɔ shieŋtsɛ Abram (ni abatsɛ lɛ Abraham yɛ sɛɛ mli lɛ) fa gbɛ kɛtsɔ Shiwoo Shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, ehi shi fioo yɛ Shekem. Ema afɔleshaa latɛ yɛ biɛ eha Yehowa, beni ejie ehe kpo etsɔɔ lɛ ni ewo lɛ shi akɛ ekɛ shikpɔŋ nɛɛ baaha eseshi lɛ sɛɛ nɔŋŋ. (1 Mose 12:5-7) Kwɛ bɔ ni biɛ sa jogbaŋŋ kɛha nakai shiwoo lɛ, yɛ shikpɔŋ ni ewo shi yɛ he nɛɛ teŋ tuuŋtu! Blematsɛ lɛ baanyɛ adamɔ Gerizim loo Ebal gɔji lɛ ayiteŋ, ni ekwɛ Shiwoo Shikpɔŋ lɛ dalɛ kɛya shɔŋŋ. Shekem maŋtiase lɛ (ŋmɛnɛŋmɛnɛ Nablus) ji he ko ni he hiaa waa, akɛni eyɔɔ gbɛjegbɛ ni jɛɔ kooyigbɛ kɛyaa wuoyigbɛ lɛ masɛi, ni ebɛŋkɛ gbɛjegbɛ ni jɛɔ boka kɛyaa anai ni ka ŋshɔ lɛ kɛ Yordan Nujɔɔ lɛ teŋ lɛ hewɔ.
Abraham afɔleshaa latɛ lɛ ji jamɔ mli nɔ kome ko ni sa kadimɔ yɛ biɛ. Yɛ sɛɛ mli lɛ, Yakob he shikpɔŋ yɛ kpokpaa nɛɛ nɔ ni etee nɔ etsu anɔkwa jamɔ he nii. Etsa nu bu kwɔŋkwɔŋ ko hu, aloo ewo nyɔmɔ ni atsa aha lɛ, kɛbɛŋkɛ Gerizim gɔŋ lɛ shishi. Afii ohai abɔ sɛɛ lɛ, Samaria yoo lɛ kɛɛ Yesu akɛ: “Wɔtsɛ Yakob ni ha wɔ nu bu lɛ, . . . lɛ diɛŋtsɛ enu emli nu.” Ekolɛ emli nu lɛ jɛɔ nu hiŋmɛi ko mli, ni enɛ baanyɛ atsɔɔ nɔ hewɔ ni bɔfo Yohane tsɛ lɛ “Yakob nu bu” lɛ.
Ekolɛ anɔkwa jamɔ ni atsi ta yɛ Gerizim kɛ Ebal he wiemɔ mli lɛ hu baaha okai akɛ Yoshua kɛ Israel ba biɛ, taakɛ Mose fa lɛ ni efee lɛ. Yoshua ma afɔleshaa latɛ yɛ Ebal gɔŋ lɛ nɔ. Feemɔ he mfoniri okwɛ, ní gbɔmɛi lɛ fa damɔ Gerizim hiɛ, ni mɛi ni eshwɛ lɛ hu yɛ Ebal hiɛ beni Yoshua kaneɔ “mla lɛ mli wiemɔi lɛ fɛɛ, jɔɔmɔ lɛ kɛ loomɔ lɛ.” (Yoshua 8:30-35; 5 Mose 11:29) Afii pii sɛɛ lɛ, Yoshua ku esɛɛ, ni ewie yɛ enaagbee ŋaawoo mli akɛ: “Shi mi lɛ, mikɛ miwe lɛ, wɔɔsɔmɔ Yehowa.” Gbɔmɛi lɛ hu kpaŋ akɛ amɛ baafee nakai nɔŋŋ. (Yoshua 24:1, 15-18, 25) Shi ani amɛbaafee nakai, lɛlɛŋ?
Ekolɛ hetoo lɛ baaye abua bo ni onu sane ni Yesu kɛ Samaria yoo lɛ gba lɛ shishi. Ole sane ko, anɔkwa jamɔ ni Abraham, Yakob, kɛ Yoshua nyiɛ sɛɛ lɛ tsaaa nɔ yɛ biɛ yɛ Samaria.
Ní kooyigbɛ akutsei nyɔŋma lɛ tse amɛhe lɛ, amɛku sɛɛ kɛtee tsina bi jamɔ lɛ he ekoŋŋ. No hewɔ lɛ Yehowa ŋmɛ Ashurbii lɛ gbɛ ni amɛye kpokpaa nɛɛ nɔ kunim yɛ afi 740 D.Ŋ.B. Amɛloo maŋbii lɛ babaoo kɛtee, ni amɛkɛ gbɔi ni jɛ Ashur Maŋtsɛyeli lɛ hei krokomɛi, gbɔmɛi ni jaa nyɔŋmɔi komɛi kɛkɛ ba ni amɛkɛ amɛ bato amɛnajiaŋ. Etamɔ nɔ ni nakai wɔŋjalɔi lɛ kɛ lsraelbii lɛ kɛ amɛhe bote gbalashihilɛ mli ni amɛkase anɔkwa jamɔ mli tsɔɔmɔi lɛ ekomɛi, tamɔ ketiafoo nɛkɛ. Shi eka shi faŋŋ akɛ nɔ ni jɛ mli ba ni ji Samariabii ajamɔ lɛ esaaa Nyɔŋmɔ hiɛ kɛmɔɔɔ shi.—2 Maŋtsɛmɛi 17:7-33.
Samariabii lɛ kpɛlɛ Mose klɛŋklɛŋ woji enumɔ, ni ji Pentateuch lɛ pɛ nɔ akɛ Ŋmalɛi, yɛ amɛ futufutu jamɔ nɛɛ mli. Aaafee afii ohai ejwɛ D.Ŋ.B. lɛ, amɛma sɔlemɔtsu ko yɛ Gerizim Gɔŋ lɛ nɔ, koni ekɛ Nyɔŋmɔ sɔlemɔtsu ni yɔɔ Yerusalem lɛ ashi mple. Yɛ be ko sɛɛ lɛ, abajɔɔ Gerizim sɔlemɔtsu lɛ nɔ aha Dio (loo, Jupiter) ni yɛ naagbee lɛ akpata hiɛ kwraa. Shi kɛlɛ, Samaria jamɔ tee nɔ lolo kɛjɛ Gerizim gɔŋ nɛɛ nɔ akɛ eshikwɛɛ he.
Samariabii yeɔ daa afi Hehoo gbijurɔ ko yɛ Gerizim gɔŋ lɛ nɔ, aahu kɛbashi ŋmɛnɛ. Agbeɔ toobii babaoo. Akɛ kooloi ni agbe amɛ nɛɛ tsɔɔ nu kɛ balei ni miitswa yɛ la nɔ mli koni anyɛ akpɔ amɛhe tsɔi lɛ, ni no sɛɛ lɛ ahoɔ loo lɛ yɛ bui amli ŋmɛlɛtswai pii. Yɛ nyɔɔŋ teŋ lɛ, Samariabii ohai abɔ, ní amɛteŋ mɛi pii jɛ Yerusalem, yeɔ amɛ paschal niyenii lɛ. Kɛ okwɛ abɛku gbɛ lɛ, obaana Samarianyo osɔfo nukpa ko ni eha eyiteŋ, ni eekwɛ Hehoo gbijurɔyeli ko nɔ yɛ Gerizim Gɔŋ lɛ nɔ.
Kaimɔ nɔ ni Samaria yoo lɛ kɛɛ Yesu lɛ: “Gɔŋ nɛɛ nɔ wɔtsɛmɛi lɛ sɔle yɛ.” Yesu kɛ mligbalamɔ ni ja ha lɛ, kɛ wɔ hu, akɛ: “Ŋmɛlɛtswaa lɛ miiba ní jeee gɔŋ nɛɛ nɔ ni asaŋ jeee Yerusalem ni nyɛaaja Tsɛ lɛ yɛ. . . . Shi kɛlɛ, ŋmɛlɛtswaa lɛ miiba ni eshɛ agbɛnɛ, beni anɔkwa jalɔi lɛ aaaja Tsɛ lɛ yɛ mumɔ kɛ anɔkwale mli, ejaakɛ mɛi ni jaa lɛ nɛkɛ, Tsɛ lɛ hu taoɔ. Nyɔŋmɔ lɛ Mumɔ ni ni mɛi ni jaa lɛ lɛ, ja amɛja lɛ yɛ mumɔ kɛ anɔkwale mli.”—Yohane 4:20-24.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Obaanyɛ ona mfoniri nɛɛ jogbaŋŋ ni atɛŋ lɛ agbo yɛ 1993 calendar of Jehovah’s Witnesses lɛ nɔ.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 24]
Pictorial Archive (near Eastern History) Est.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 25]
Garo Nalbandian
Garo Nalbandian